Dogodilo se na današnji dan – 15. oktobar

0
27

Bizantski vojskovođa Belizar, jedan od najvećih vojnih stratega u istoriji, 533. godine trijumfalno je ušao u Kartagu. Mjesec dana ranije Belizar je s bizantskom vojskom izvojevao veliku pobjedu nad vandalskim kraljem Gelimerom u bitci kod Ad Decimuma (mjerna jedinica za 10 milja), južno od Kartage. Dva mjeseca nakon toga još je jednom pobijedio vandalsku vojsku u bitci kod Tricamaruma čime je sjevernoafričko Vandalsko kraljevstvo propalo i bilo pripojeno Bizantu. Po povratku u Konstantinopol u čast velikom generalu, tijekom čijeg života se teritorij Bizanta povećao za gotovo polovicu, priređen je poslijednji ikada održani rimski trijumf.

Nakon vladavine od 100 dana i poraza u bitci kod Waterlooa, Napoleon I. Bonaparte 1815. godine stigao je na otočić Svetu Helenu na kojemu je šest godina kasnije i umro. Sveta Helena je smještena u južnom Atlantiku i oko 2 tisuće kilometara udaljena od neke veće kopnene mase čime se Britanci željeli osigurati da se ne ponovi njegov bijeg s Elbe. Iako su postojali razni planovi da ga se izvuče s otoka i prebaci u Sjevernu ili Južnu Ameriku gdje bi osnovao novo carstvo, niti jedan nije bio proveden, a Napoleon se prije preuranjene smrti ‘smirio’ te čak počeo baviti vrtlarstvom što je izazvalo simpatije čak i kod mnogih Britanaca koji ga ranije nisu mogli smisliti.

George Lusk, jedan od istražitelja dobrovoljne londonske jedinice 1888. godine dobio je paket i pismo ‘iz pakla’. Radilo se o pošiljci koju je poslala osoba koja je tvrdila da je Jack Trbosjek, a uz pismo je stigla i polovica bubrega koja je navodno pripadala jednoj od žrtava, no i pismo i ‘dodatak’ su tokom vremena izgubljeni u arhivima. U pismu, za koje većina stručnjaka smatra da je bilo jedno od rijetkih autentičnih pisanih Jackovom rukom, stajalo je:
“From hell
Mr Lusk,
Sor
I send you half the Kidne I took from one women prasarved it for you tother piece I fried and ate it was very nise. I may send you the bloody knif that took it out if you only wate a whil longer
signed Catch me when you can Mishter Lusk”

Holandska plesačica i kurtizana Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao Mata Hari, vjerojatno najpoznatija svjetska špijunka, strijeljana je u 41. godini života na današnji dan 1917. godine. Iako tačne podatke o tome je li radila za Nijemce ili je bila dvostruki agent koji je previše saznao, niko tačno ne zna, činjenica je da je osuđena kao žrtveno janje. Čvrstih dokaza protiv nje nije bilo, ali joj je kako bi se opravdala strašna stradanja I. Svjetskog rata, pripisana smrt desetaka hiljada vojnika te je osuđena na smrt. Postoje dvije priče o njezinoj smrti. Prema jednoj je streljačkom vodu netom pred smrt poslala poljubac uz riječi ‘Merci, monsieur’, a prema drugoj je samo rastvorila ogrtač i vojnicima pokazala golo tijelo.

Profesionalni ‘cheerleeder’ Krazy George Henderson 1981. godine u kalifornijskom Oaklandu pokrenuo je prvi u svijetu poznati ‘stadionski val’. Teze o ranijem nastanku valova sežu u velike rock festivale kasnih ’60-ih i utakmice početkom ’70-ih no kako se to sa sigurnošću ne može utvrditi val iz ’81. se računa kao prvenac. Neke statistike kažu kako se prosječan stadionski val najčešće kreće u smijeru kazaljke na satu brzinom od 12 m/s, odnosno da je u prosjeku u bilo kojem trenutku ‘širok’ oko 15 sjedala. Najveći zabilježeni valovi bili su na NASCAR Sprint Cup Series Sharpie 500 održanom 2008. kada je u njemu sudjelovalo 168 hiljada ljudi, zatim na OI u Sydneyu 2000. kada je 110 hiljada ljudi stvorilo dva simultana vala koji su se kretali u suprotnim smjerovima, te definitivno najveći kada je 1986. na Indianapolisu 500 val prošao više od polovice od 2,5 milja dugog kruga u kojem je smješteno 250 hiljada sjedala.

Na današnji dan 70. godine pr.n.e. rođen je rimski pjesnik Publije Vergilije Maron, velikan rimske poezije i Augustove restauracije te autor epske Eneide. Ruski pjesnik Mihail Jurjevič Ljermontov, autor pjesme Smrt pjesnika, inspirirane Puškinovom smrću, poeme Demon te romana Junak našeg doba, rođen je 1814. godine. Njemački filozof, pjesnik i klasični filolog Friedrich Nietzsche, najprovokativniji, ali i najutjecajniji mislilac i kritičar društva 19. vijeka među čija djela spadaju O ljudskim i suviše ljudskim stvarima, Tako je govorio Zaratustra, S onu stranu dobra i zla, Sumrak idola, Antikrist i brojna druga, rođen je 1844. godine. Nigerijski glazbenik Fela Kuti, najpoznatiji afrobeat umjetnik koji je i skovao taj termin te definisao muzičke smijerove i oblikovao politički kontekst afrobeata, rođen je 1938. godine.

Ako ste pronašli pravopisnu grešku, označite je i pritisnite Shift + Enter ili kliknite ovdje da biste nam je prijavili.