Dogodilo se na današnji dan – 28. oktobar

0
39

Prva europska nacija koja je počela aktivno tražiti put do Azije bio je Portugal. Portugalci su već bili počeli istraživati Afriku 1400., a 1415. su otkrili sjevernu Afriku i zaposjeli muslimanski grad Ceutu. Nedugo zatim počeli su istraživati zapadnu obalu Afrike nadajući se da će naći put do Azije ploveći oko južnog dijela kontinenta. Ostale nacije, koje nisu željele zaostajati za Portugalcima, takođe su počele sponzorirati ekspedicije. U ovom svijetu punom istraživanja rođen je Kristofor Kolumbo, otkrivač Novog svijeta. Godine 1492. slavni je pomorac krenuo na put kojim se nadao pronaći pomorski put do Indije. 12. oktobra 1492. Kolumbo otkriva Ameriku i iskrcava se na otok San Salvador. Tijekom svog prvog putovanja istraživao je i obale Kube na koju je pristao 28. oktobra 1492. Kolumbo je umro 1506., još uvijek uvjeren da su njegova putovanja bila duž istočne obale Azije.


Univerzitet Harvard ili jednostavno Harvard je najstariji univerzitet u SAD-u, smješten u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts. Jedno je od najcjenjenijih univerziteta na svijetu. Takođe je i prva i najstarija korporacija u Sjevernoj Americi osnovana na današnji dan 1636. Nazvan je po svećeniku Johnu Harvardu koji je koledžu poklonio svoju knjižnicu i 779 funti, osiguravši tako kontinuirani znanstveni rad. Na Harvard se ne može upisati svako, na njega se upisuju najbolji učenici uz preporuku nekog profesora. Harvard godišnje daje mnogo znanstvenika, pisaca i političara koji se kasnije proslave. Samo neki od njih su političar i aktivist Al Gore, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg, američki predsjednici John F. Kennedy i Barack Obama, te glumice Natalie Portman i Mira Sorvino.


Kip slobode, ili Statue of Liberty, spomenik je u SAD-u, na ušću rijeke Hudson u New Yorku. Predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i useljenicima pristiglima u SAD. U 19. vijeku Francuska ga je darovala prilikom stote godišnjice potpisivanja Američke deklaracije o nezavisnosti. Kip je izradio Frederic Auguste Bartholdi, a unutrašnjost je oblikovala kompanija Gustava Eiffela. Kip je posvetio tadašnji predsjednik Grover Cleveland 28. oktobra 1886. godine. Kip predstavlja božicu slobode koja u ruci drži baklju. Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine. Bez spojnica je visok 46 metara, a s podnožjem 93 metra. Ukupna težina kipa iznosi 225 tona.


Benito Mussolini bio je talijanski političar, fašistički vođa i diktator. Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme 1. svjetskog rata razilazi se sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. 1919. osniva Fašističku stranku koja se sve više približava desnici. Tokom 1922. fašisti osvajaju vlast u brojnim gradovima i pokrajinama Italije te postaju najbrojnija stranka u zemlji. U oktobru iste godine organizuju pohod na Rim. Iako je vojska lako mogla spriječiti njihov napuhani pokušaj državnog udara, kralj Vittorio Emanuele III. odlučio je povjeriti Mussoliniju mandat, te je on postao premijer na današnji dan 1922. Tridesetih godina vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. ulazi u rat protiv zapadnih saveznika. Nakon niza neuspjeha i američke invazije, Mussolini je 1943. smijenjen s položaja i pritvoren, no brzo ga oslobađaju Nijemci i postavljaju za diktatora marionetske Talijanske Socijalne Republike kojom vlada do kraja rata kada ga partizani zarobljavaju i strijeljaju.


Kubanska kriza bila je sukob SAD-a i SSSR-a 1962. godine. Od početka hladnog rata obje sile zastupale su suprotstavljene gospodarske i ideološke ideje i demonstrirale jedna drugoj vlastitu nadmoć novim tehnologijama naoružanja. Sukobljene strane tada su predvodili američki predsjednik John F. Kennedy i predsjednik sovjetske vlade Nikita Hruščov. Strateški koncepti su išli tako daleko da čak nije bila isključena mogućnost atomskog rata. Kako bi se protivniku smanjilo vrijeme za uzbunu, trebalo je nuklearne rakete smjestiti što je moguće bliže teritoriju neprijatelja. Taj preduslov su SAD ostvarile stacioniranjem raketa u Italiji i Turskoj. Dolaskom na vlast Fidela Castra na Kubi pojavila se mogućnost Sovjetima da nadoknade taj taktički nedostatak i tamo smjeste svoje rakete. SAD-u se nije svidjelo moguće širenje komunizma, pa je zabranila izvoz nafte i bilo kakav drugi izvoz ili uvoz roba s Kubom, na što je SSSR regirao obećanjem gospodarske i vojne podrške Kubi. Do stvarne krize dolazi u oktobru 1962. Otkriveno je da SSSR zbilja ima rakete na Kubi. Dok američki generali žele napasti, Kennedy odobrava pomorsku blokadu ostrva. Zahtijeva od Hruščova povlačenje raketa i za slučaj napada prijeti atomskim protunapadom. Hruščov ne prihvaća blokadu, ali i tvrdi da rakete stacionirane na Kubi služe samo za njezinu obranu. Kriza napokon završava 28. oktobra 1962. kada Hruščov naređuje da se rakete povuku s Kube.


Na današnji dan 1465. rođen je Erazmo Roterdamski, holandski humanist, književnik, filolog i filozof, a na isti dan 1818. rođen je slavni ruski književnik Ivan Turgenjev, čije se djelo “Očevi i djeca” smatra jednim od najvažnijih romana 19. vijeka. Najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik Microsofta Bill Gates, rođen je 28. oktobra 1955., a godinu kasnije kontroverzni iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. Svoj rođendan danas slave i talijanski pjevač Eros Ramazzotti (1963), američka glumica Julia Roberts (1967), kao i glumac Joaquin Phoenix (1974).

Metro

Ako ste pronašli pravopisnu grešku, označite je i pritisnite Shift + Enter ili kliknite ovdje da biste nam je prijavili.