Međunarodni dan mladih – brojimo li one koji su otišli ili one koji su ostali?

0
36

U brojnim zemljama svijeta danas se Međunarodni dan mladih obilježava isticanjem postignuća mladih, unapređenja obrazovnog sistema, pružanja šanse mladima da što ranije steknu radno iskustvo, promovisanjem novih tehnologija…Kod nas u Brčko distriktu BiH i Bosni i Hercegovini uopšte uglavnom se ne obilježava posebno, u stvari više se broje oni, mladi, koji su u zadnjih pet godina napustili svoje rodne gradove.

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. avgusta od 2000. godine, s obzirom da je 1999. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju 54/120 kojom se ovaj datum proglašava Danom mladih.

Centralni skup mladih u svijetu ove godine je u Panami. I BiH ima tamo svoje predstavnike. Svake se godine održava pod drugim motom, a ove godine je fokus na „Put za 2030. godinu – iskorijeniti siromaštvo i postići održivu konzumaciju i proizvodnju“. Mladi pozivaju na vraćanje prirodi, ekologiji, zdravoj hrani i vodi i pravičnoj raspodjeli dobara, smanjenju zagađenja i otpada.

Povodom Međunarodnog dana mladih, Institut za razvoj mladih KULT saopštio je da Bosna i Hercegovina i ove godine, kao i ranijih, ovaj dan „obilježava u atmosferi nepoštovanja zakona i nedostatka strateških dokumenata, prebrojavanja onih koji odlaze i nabrajanju razloga zašto to čine, dok konkretna rješenja izostaju“.

„Na nivou BiH nema ni strateškog dokumenata za mlade. Strategije nema niti u Federaciji BiH, a Brčko Distrikt prvu strategiju trebao bi početi raditi u ovoj godini. U Repubilci Srpskoj strategije se usvajaju godinama, ali se postavlja pitanje koliko se primjenjuju. Želi li onda BiH zaustaviti odlazak mladih? Najavljuju se izrade dokumenata, pokreću tematske sjednice, otvaraju pitanja na lokalnom nivou, ali gdje su rješenja?“, pitaju iz Instituta.

Institut za razvoj mladih KULT pokrenuo je početkom godine kampanju #nećudaidem da bi skrenuli pažnju predstavnicima vlasti i nadležnim institucijama na svakodnevne izazove mladih, ali i problem masovnog odlaska ove populacije. Kampanja ne zagovara ostanak ni odlazak mladih, već ukazuje na neophodnost strateškog djelovanja u kreiranju ambijenta za mlade ljude u BiH iz kojeg neće imati želju da odlaze i u kojem će dati doprinos i ostvariti svoj puni potencijal. Konačan cilj je motivisati nadležne na preduzimanje konkretnih mjera u rješavanju problema odlaska mladih, sa kojim se BiH posljednjih godina suočava.

„Mladi u ovoj državi, kako kažu, trebaju sigurnost i perspektivu. Trebaju aktivne politike koje će dugoročno određivati mjere koje definišu pozitivne pristupe oblastima koje su njima najbliže i najznačajnije. Mjere koje će defnisati bolji obrazovni sistem, pristup tržištu rada, stambena politika, sigurnost. Šta to u praksi znači? Strateški pristup znači da se aktivne mjere zapošljavanja neće donositi na godišnjem nivou. Da će mlad čovjek u ovoj zemlji znati da će mu i narednim godinama država pružiti podršku u rješavanju stambenog pitanja, a ne da takve odluke zavise od trenutne vladajuće strukture i njene naklonosti ka ovoj populaciji. Da će obrazovanje moći primijeniti i da se neće plašiti prijaviti korupciju“, kažu iz Instituta mladih.

Da li ćemo do tog ambijenta doći uskoro, ili će se ovakvo letargično i beznadežno stanje nastaviti, zavisi od kompletne populacije, ne samo od donosilaca odluka, koji ionako nemaju dovoljno sluha da prepoznaju probleme naroda, nego i od mladih i radnika, koji svakodnevno moraju da ukazuju na probleme u svojoj lokalnoj zajednici i vrše pritisak da se situacija promijeni, što nije nimalo lako, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da sve manji broj ljudi prijavljuje korupciju jer takve prijave ugalvnom više nemaju nikakvog efekta.

Do tada, mladi će radije svoju sreću, posao, obrazovanje i budućnost potražiti negdje drugdje.

Ako ste pronašli pravopisnu grešku, označite je i pritisnite Shift + Enter ili kliknite ovdje da biste nam je prijavili.