Sačuvajmo pčele – spasimo živi svijet

0
263

Svi znamo da pčele daju ukusnu i zdravu namirnicu. Mnogima je kašičica meda prvo što ujutru posegnu uz čašu vode. Med štiti od mnogih bolesti, poboljšava opšte zdravstveno stanje i ima neograničen rok trajanja.

Ono o čemu manje razmišljamo jeste da pčele, koje proizvode med, imaju izuzetno veliki značaj u očuvanju živog svijeta. Ali, ono što ih sprečava ili iz godine u godinu usporava u tome je upravo čovjek – odnosno prekomjerna upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja i upotreba ovih hemijakalija u fazi cvjetanja voćki, što se nikako ne smije raditi. Ni pod izgovorom većeg prinosa.

Glavni oprašivači biljaka su upravo pčele, oprašuju oko 80% biljaka. Stručnjaci kažu da kada bi pčele nestale – izumrlo bi oko 20.000 biljnih vrsta, što bi bile nemjerljive posljedice po sveukupan život na planeti.

S prvim sunčanim proljetnim danima pčele su već počele da donose prvi nektar i polen sa cvjetova. Aktivni su i pčelari – provjeravaju svaku košnicu, društva, vrše higijenu pčelinjaka, vrše testiranje na bolesti i saniranje ukoliko je ima, proširuju legla.

Jedan od ovdašnjih pčelara Milan Dragičević kaže da zdravlje pčela na našem području, pa i u čitavoj državi, nije dobro. Mnogo više se o tome vodi briga u susjednim Srbiji i Hrvatskoj, ali da pčelari rade koliko mogu. A najviše lošem zdravlju pčela, pa čak i izumiranju, doprinose nemarni, nesavjesni ili neinformisani voćari, ratari i povrtlari, koji upotrebljavaju prekomjernu količinu pesticida, i to uglavnom u pogrešno doba dana.

“Svi profesionalni voćari svjesni su da njima pčele koriste. Ako pršću u pogrešno vrijeme, pčela će doći, ali neće oprašiti i on je badava prskao. Ali će se zato pčela vratiti u košnicu, zaraziće svoje pčele, svoju koloniju i doći će do umiranja. Profesionalni voćari znaju o čemu se radi. Nisu oni toliki problem koliko mali, nesavjesni, takozvani vikend voćari. Takvi dođu samo jednu trešnju da opršću u podne kad je lijepo vrijeme, kad je ona u punom cvijetu, i baš to može jedan kompletan pčelinjak da ubije”, kaže pčelar Milan.

Da do ovakvih slučajeva ne bi dolazilo, neophodna je i prijeko potrebna uzajamna saradnja između pčelara i voćara. Dragiša Dragičević, inženjer voćarstva, podsjeća da se zbog nesavjesnog korištenja pesticida ne tako davno na području Distrikta dogodio pomor pčela i da dvije sezone poslije toga pčela nije bilo u voćnjacima.

„Da bi smanjili pomor pčela i nestajanje pčela na našem području, najvažnije je pridržavati se dobre poljoprivredne prakse ili GAP-a, koja podrazumijeva pravilno rukovanje i primjenu pesticida, odnosno zaštitnih sredstava u voćarstvu i pravilno rukovanje sa alatima. Savjet za voćare i vinogradare je da izaberu zaštitna sredstva koja su manje toksična za pčele. Zatim, da tretman pesticidima vrše poslije 17 časova kada je najmanji let pčela. I ono što je jako važno – svako tretiranje voćki najaviti komšiji pčelaru“, kaže Dragičević.

Koliko je značajan ovaj ekološki problem, govori i to da su ga prepoznali srednjoškolci – učenici III razreda JU Gimnazija „Vaso Pelagić“ u Brčkom, koji su u okviru projekta „Ja građanin“ izabrali upravo problem stradanja i izumiranja pčela usljed neodgovornog i nepravilnog korištenja herbicida i pesticida od strane poljoprivrednika.

„Izabrali smo ovaj problem jer smo shvatili da ovo nije problem samo na području BiH i Brčko distrikta BiH, nego je i globalan. Mnogi zanemaruju ovaj problem jer ne razmišljaju o značaju pčela i posljedicama, koje bi bile kobne po sve nas, ako se nastavi ovim putem“, kažu učenici.

Ovi mladi ljudi ističu da je većina sagovornika sa kojima su razgovarali, dok su prikupljali potrebne informacije za pripremu prezentacije i propagandnog materijala, svjesna problema, ali da se o tome u javnosti malo govori. Ističu da ovu oblast dovoljno ne tretira nijedan zakon, niti postoji bilo kakav pravilnik koji bi regulisao samo granu pčelarstva, te im je glavni cilj projekta upravo donošenje Zakona o pčelarstvu Brčko distrikta BiH. Smatraju da je na razne načine potrebno informisati i obrazovati građane o zaštiti pčelinjih društava na našem području, te su oni svoje aktivnosti već započeli. Održali su prezentaciju za učenike Gimnazije, izradili promotivne letke koje su dijelili građanima sa natpisom „Pčele tvoju pomoć žele“ i pod motom Sačuvajmo pčele – spasimo živi svijet, a izrađuju i plakat koji će takođe imati za cilj informisanje sugrađana o ovom ekološkom problemu.

„Smatramo da je ovaj projekt odličan prikaz kako se malim koracima mogu riješiti veliki problemi. Vjerujemo da bi se sličnim projektima mogla poboljšati i situacija u cijeloj Bosni Hercegovini i vjerujemo da ćemo i mi uspjeti ako budemo istrajni“, poručuju učenici.

Zato, apelujemo na voćare, ratare, povratare da zaštite pčele od nesavjesne primjene hemijskih sredstava u poljoprivredi i ujedno da zaštite i svoj prinos i zdravlje ljudi uopšte. Jer, gdje pčele ne zuje – vodom, vazduhom i zemljištem kruže opasne hemijske materije.

www.brckodanas.com

Ako ste pronašli pravopisnu grešku, označite je i pritisnite Shift + Enter ili kliknite ovdje da biste nam je prijavili.