8. mart – dan za proslavu ili protest, odlučite same

128

Krajem XIX i početkom XX vijeka, u doba brze industrijalizacije i ekonomskog razvoja, uslovi rada u fabrikama postajali su sve teži i zahtjevniji, a radilo se po 10 i više časova dnevno. Protiv toga, po prvi put snažno i glasno, pobunile su se žene zaposlene u tekstilnoj industriji, koje su 8. marta 1857. godine organizovale i prve javne demonstracije. Bunile su se protiv loših uslova rada i malih primanja za svoj rad. Policija ih je rastjerala, ali nisu odustale i nakon dva mjeseca osnovale su sindikat.

Žene su protestovale i narednih godina, a najveći protestni marš u to vrijeme dogodio se 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo Njujorkom tražeći kraće radno vrijeme, veća primanja i demokratsko prava glasa na izborima i za žene.

Pobuna ovih hrabrih žena dovela je do obilježavanja prvog Nacionalnog dana žena u SAD-u 28. februara 1909. godine, na osnovu deklaracije Socijalističke partije Amerike.

Osim u Americi, talas nezdavoljstva se proširio i na Evropu, pa je u godinama koje su uslijedile zabilježeno mnogo značajnih istorijskih promjena. Godine 1910. u Kopenhagenu u Danskoj održana je prva Međunarodna konferencija žena. U radu konferencije učestvovalo je 100 žena iz 17 zemalja svijeta. Luiz Cic, njemačka aktivistkinja i ljevičarka, predložila je uspostavljanje obilježavanja Međunarodnog dana žena, a Klara Cetkin, njemačka feministkinja, njenu je inicijativu provela u djelo. Naredne, 1911. godine, Dan žena obilježen je u Danskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, Austrougarskoj. U to vrijeme, samo u Austrougarskoj organizovano je oko 300 demonstracija. Žene u Beču su marširale noseći transparente na kojima su tražile pravo glasa, pravo da obavljaju javne funkcije i zabranu diskriminacije prilikom zapošljavanja. 8. marta 1914. godine u Londonu je organizovan marš podrške da žene dobiju pravo glasa. Nakon Oktobarske revolucije u Rusiji, 1917. godine, feministkinja Aleksandra Kolontaj zatražila od Lenjina da 8.mart postane državni praznik, što je on prihvatio.

Njemački plakat za Međunarodni dan žena, 8. marta 1914.; prevod: “Ovamo sa ženskim pravom glasa. Dan žena, 8. marta 1914. Ženama, koje kao radnice, majke i građanke ispunjavaju svoju dužnost, koje svoje namete moraju plaćati kako državi tako i opštini, negirana su puna građanska prava zbog predrasuda i reakcionarnih stavova. Borba za ovo prirodno pravo čovjeka mora biti nepokolebljiva, čvrsta volja svake žene, svake radnice. Tu ne smije biti ni odmora ni počinka. Dođite stoga sve, vi žene i djevojke, u nedjelju, 8. marta 1914. u 3 sata poslijepodne na 9. javni ženski skup.” Izvor Wikipedija.

8. mart je i dan sjećanja na 140 žena koje su poginule u požaru u fabrici tekstila „Triangle Shirtwaist“ u Njujorku 1911. godine. Smatra se da su one nasilno zadržane u fabrici, da ne bi učestvovale u demonstracijama.

Glavni zahtjev na protestima bio je da se uvede univerzalno pravo glasa. Ideja praznika je poziv svima da daju svoj doprinos ukidanju diskriminacije žena u teoriji i praksi, ali i apel vlastima da politika koja se vodi bude u skladu i sa potrebama žena.

Ujedinjene nacije su 8. mart zvanično proglasile Međunarodnim danom žena tek 1975. godine.

Promjena, u odnosu na 1908. godinu, naravno, ima, ali žene se i danas suočavaju sa diskriminacijom u svim sferama, a Osmi mart se počeo izjednačavati sa Danom majki ili Danom zaljubljenih, kada se ženama pokloni cvijet ili drugi „simboličan“ poklon.

Osmi mart u Brčkom godinama je posvećen Distriktu, ali ne i ženama u njemu.

Zato, odlučite same šta želite od ovog dana, jer je i sloboda izbora jedno od naših prava.

IZVORwww.brckodanas.com
Prethodni postPredstavnici Distrikta i Svjetske banke u BiH razgovarali o poslovanju javnih preduzeća
Sledeći postSvečanom akademijom obilježena 23. godišnjica Brčko distrikta BiH