Da li smo svjesni značaja pčela? Nažalost, većina nas nije.
Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela – 20. maj, odabrale slogan “Spasite pčele”, što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa. Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.
Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Ovi fascinantni insekti, koji planetu nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala – velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Po čemu su pčele posebne?
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele oduševljavaju naučnike brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lociranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-odstotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. U DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.
O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su proveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja životne sredine. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.
„Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 odsto cvjetnica i 70 odsto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna da preživi veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo, tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne, u velikoj mjeri, da oprašuju sve što u prirodi cvijeta,“ kaže Aida Šanjta Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela zeničkog Instituta.
Na osnovu istraživanja američkog Ministarstva poljoprivrede, oprašivanje koje obavi samo jedna medonosna pčela vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da obezbjeđuju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela, koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60%, suncokreta za 40%, sjemena djeteline za oko 70%, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70%.
Pčele najčešće ubija ljudska nepažnja
Međutim, uprkos značaju koji pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori ovih životinja, izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10% svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.
„Broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Nedavne studije pokazuju da je čak 90 odsto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Takođe, industrijski i izduvni gasovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utiču na njihov razvoj i opstanak,“ kaže Šanjta-Reis.
Pčelarska industrija i problemi u BiH
Iako kvalitetom meda itekako možemo konkurisati svjetskom tržištu, kod nas je prisutan uvoz meda lošeg kvaliteta, uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda, kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.
„U sadašnjim uslovima, pčelarska proizvodnja u BiH je organizovana u okviru udruženja i saveza, a pčelari često obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije, koja je ipak još siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno – pravni okvir je neusaglašen. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava,“ ističu u Institutu.
Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti i unapređenje osiguranja kvaliteta. Zbog toga je neophodna izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostavljanje zakonskog okvira sljedljivosti, uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu, kao i kontrole unutar pčelarskih udruženja.
