
Širom svijeta, 14. jun se obilježava kao Dan dobrovoljnih davalaca krvi. Zvanično se obilježava od 2004. godine, na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, a povodom rođenja Karla Landsteinera, koji se smatra pronalazačem osnovnih krvnih grupa.
Na ovaj dan, službe za transfuziju krvi, udruženja dobrovoljnih davalaca krvi i druge organizacije, apeluju na stanovništvo da dariva krv, pozivaju one koji nikada ranije nisu dali krv da postanu davaoci, ukoliko su zdravi, jer krv, jednostavno, održava ljude u životu.
Ujedno, na ovaj datum zahvaljujemo se svim dobrovoljnim, neplaćenim, davaocima krvi na doslovno životno važnom poklonu ljudima u stanju zdravstvene potrebe.

Milan Dragičević iz Brčkog prvi put je darovao krv 20. septembra 1999. godine. Do danas je krv dao 26 puta. Ima nultu krvnu grupu i negativan Rh faktor, te krv može dati i onima koji imaju druge krvne rupe.
“To radim jer se nadam da će nekom biti od pomoći, a moj trud je minimalan”, kaže Milan, čija je i supruga takođe davalac krvi.
Od jedne doze darovane krvi mogu biti spašena četiri života. Krv je nezamjenjljiva, te je njeno darivanje neizmjerno human gest. A svaka zdrava osoba bi, barem jednom u životu, trebalo da daruje krvi.
Brčanski Odsjek za transfuziju krvi, snabdijeva se krvlju isključivo djelovanjem odgovornih pojedinaca i akcijama dobrovoljnih davalaca krvi. Ljeto je period kada su zalihe krvi uvijek minimalne, a posebno krvne grupe sa negativnim Rh predznakom. Krv ima ograničen rok trajanja. Iz krvi se izdvajaju eritrociti, koji imaju rok trajanja do 35 dana, zatim trombociti, koji traju svega pet dana, dok plazma može u kontrolisanim uslovima biti skladištena i do dvije godine.

Pravo na davanje krvi imaju sve zdrave punoljetne osobe između 18 i 65 godina. Muškarci krv mogu davati svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri. Tokom godine, Odsjek za transfuziju krvi Bolnice Brčko distrikta BiH prikupi između 2.500 i 3.000 doza krvi. Svaku osobu koja dođe da daruje krv prije tog humanog čina pregleda ljekar. To podrazumijeva opšti pregled, krvnu sliku, količinu krvi koje tijelo ima i testiranje na određene zarazne bolesti, što ujedno predstavlja i vid redovne zdravstvene kontrole.
Transfuzija krvi je osnovna komponenta zdravstvene zaštite. Nedovoljne zalihe krvi negativno utiču na kvalitetno pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene njege u brojnim akutnim i hroničnim stanjima. Krv i produkti krvi, neophodni su za pomoć onima koji pate od teške anemije, prvenstveno djece, ženama koje pate od hemoragija povezane sa trudnoćom i porođajem, nasljeđenim poremećajima hemoglobina i imunodeficijencije, oboljelima od bolesti krvi i koštane srži, pacijentima koji podliježu hirurškim zahvatima, kao i žrtvama trauma, katastrofa i nesreća.