U petak 7. juna 2019. godine u svijetu i kod nas po prvi put se obilježava Svjetski dan bezbjednosti hrane. 20.12.2018. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan bezbjednosti hrane, kojim bi trebalo na globalnom nivou da se skreće pažnja na brojne prednosti bezbjedne hrane.
Prema podacima UN, više od 200 različitih bolesti u rasponu od dijareje do karcinoma izaziva nezdrava hrana, jedan od 10 ljudi obolijeva od nesigurne hrane svake godine, a oko 420.000 ljudi od nje i umire, od čega je 125.000 djece mlađe od pet godina. Nesigurna i nezdrava hrana, ističu stručnjaci, omogućava širenje prijetnji kao što je antimikrobna otpornost.
Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i privredi, te pogađa osjetljive i marginalizovane grupe stanovništva, posebno žene i djecu, stanovnike područja zahvaćenih sukobima i migrante. Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u životnoj sredini, pojava novih patogena, sve otpornijih mikroorganizama, izazov su svim nacionalnim sistemima koji brinu o sigurnosti hrane.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pomaže zemljama da spriječe i otkriju bolesti uzrokovane hranom, kao i da djeluju na njih u skladu sa prehrambenim kodeksom (Codex Alimentarius), zbirkom međunarodnih standarda, smjernica i pravila koji pokrivaju hranu i procese u proizvodnji i distribuciji hrane.
Utvrđeno je pet ključnih koraka ka sigurnijoj hrani namijenjenoj proizvođačima, prodavačima i potrošačima:
1. Održavajte čistoću – perite ruke prije rukovanja hranom i često za vrijeme pripreme hrane, održavajte higijenu svih radnih površina, pribora i posuđa, zaštitite kuhinju i hranu od buba i drugih životinja. Iako većina mikroorganizama ne uzrokuje bolesti, opasni mikroorganizmi se mogu često naći u i na tlu, vodi, životinjama i ljudima, te se prenijeti najmanjim dodirom u hranu.
2. Odvojite svježu (sirovu) od kuvane hrane – prilikom obrade sirovih namirnica upotrebljavajte posebnu opremu i pribor poput noževa i daski za rezanje, a hranu čuvajte u posebnim posudama da bi izbjegli dodir sirove i pripremljene hrane. Sirove namirnice, a posebno meso, perad, riba i morski plodovi, kao i njihovi sokovi, mogu sadržavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice tokom pripreme i čuvanja hrane.
3. Hranu kuvajte temeljno – posebno se ovo odnosi na meso, perad, jaja, ribu i plodove mora. Hrana poput supe ili variva treba da proključa, da bi dostigla temperaturu od 70 ºC. Već kuvanu hranu opet temeljno zagrijte. Istraživanja su pokazala da termička obrada namirnica na 70 ºC može pomoći da hrana bude sigurna za konzumaciju. Posebno je potrebno posvetiti pažnju termičkoj obradi mljevenog mesa, rolovanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi.
4. Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama – ne ostavljajte kuvanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Nakon konzumiranje spremite svu skuvanu i lako kvarljivu hranu u frižider (po mogućnosti ispod 5 ºC). Ne čuvajte hranu predugo, čak ni u frižideru, te ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi. Hrana na temperaturi ispod 5º i iznad 60 Celziusa usporava ili zaustavlja rast mikroorganizama.
5. Koristite sigurnu vodu i svježe namirnice – upotrebljavajte zdravstveno ispravnu vodu ili je prethodno prokuvajte, perite voće i povrće, posebno ako se jede sirovo. Ne upotrebljavajte hranu kojoj je istekao rok trajanja. Sirova hrana, uključujući vodu i led, može biti zagađena opasnim hemikalijama i mikroorganizmima. U pljesnivoj ili oštećenoj hrani se mogu razvijati toksične tvari.
Pažljiv odabir sirovih namirnica i jednostavne mjere poput pranja ili guljenja mogu smanjiti rizik od zdravstvene ugroženosti čovjeka zbog hrane koja nije bezbjedna za upotrebu.
