Svake godine, 20. oktobra obilježava se Svjetski dan osteoporoze.
Obilježavanjem ovog dana želi se podići globalna svijest o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličkih bolesti kostiju. Osteoporoza je bolest kostiju koju karakteriše smanjena koštana masa i promjene u mikroarhitekturi kosti, što dovodi do pojačane lomljivosti kostiju i povećanja rizika od preloma, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
U početku osteoporoza ne boli i osobe oboljele od osteoporoze nemaju nikakve vidljive simptome. To je jedan od osnovnih razloga kasnog postavljanja dijagnoze. Smanjenje visine, pogrbljenost i bolovi u leđima najčešće se pripisuju drugim razlozima ili jednostavno starenju.
„Prvi znak osteoporoze često bude prelom kosti. To može biti prelom nadlaktice, podlaktice, kuka, butne kosti ili potkoljenice, praćen velikim patnjama i invalidnošću. Bol nastaje iznenada, često prouzrokovan naglim pokretom kao što je saginjanje, podizanje tereta ili rotacija kičme“, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
Ukoliko se primijeni svjetski standard da je osteoporoza zasigurno prisutna kod 30 odsto žena starijih od 50 godina, lako je izračunati da u BiH trenutno ima oko 162.000 žena oboljelih od osteoporoze, a zbog produženja životnog vijeka i žena i muškaraca predviđa se da će do 2025. godine biti 60 odsto više osoba s osteoporozom.
„Faktori rizika za nastanak osteoporoze su rana hirurška ili prirodna menopauza (prije 45-te godine), porodična osteoporoza, mala tjelesna masa, manji obim kukova i sitna građa, starija životna dob, kasna prva menstruacija (nakon 15-te godine), žene koje nisu rađale, prethodni prelomi kostiju, podatak o smanjenju tjelesne visine ili o nastalim deformacijama kičmenog stuba itd.“, kaže dr. Kuduzović.
Problem mogu biti i sjedeći način života, nedovoljna fizička aktivnost, loše navike (konzumiranje kafe, cigareta i alkohola), nepravilna ishrana (sa smanjenim unosom kalcija i vitamina D), nedovoljno izlaganje suncu, druge bolesti (prvenstveno bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem, bolesti štitne i paratireoidne žlijezde, bolesti želuca i crijeva zbog slabe resorpcije hrane, narušena funkcija bubrega i neke upalne reumatske bolesti) ili upotreba lijekova koji smanjuju koštanu čvrstinu (kortikosteroidi, heparin, lijekovi za liječenje epilepsije).
Ukoliko vam je dijagnostikovana osteoporoza, potrebno je raditi na promjeni životnih navika, kao što su povećanje unosa kalcijuma kroz ishranu ili suplemente. U prehranu je korisno uvrstiti unos dodataka prehrani i hranu bogatu kalcijem i vitaminom D da bi se smanjio rizik od nastajanja osteoporoze.
Opširnije čitajte na stranici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.
