Članice Ujedinjenih nacija širom planete obilježavaju današnji datum kao Dan ozonskog omotača (World ozone day), u čast današnjeg datuma kada je 1987. godine u Montrealu potpisan ključni međunarodni sporazum, na osnovu kojeg je usporena, izbjegnuta, ali ne i potpuno otklonjena opasnost od jedne od mnogobrojnih katastrofa po ljude i planetu, koju čovjek svojim djelovanjem uzrokuje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Ozonski omotač je područje visoke koncentracije ozona u stratosferi, 15 do 35 kilometara iznad Zemljine površine. Ozonski omotač djeluje kao nevidljivi štit i štiti nas od štetnog ultravioletnog (UV) zračenja Sunca.
„Posebno nas ozonski omotač štiti od UV zračenja, poznatog kao UV-B, koje uzrokuje opekotine od sunca. Dugotrajno izlaganje UV-B zracima ugrožava ljudsko zdravlje i oštećuje većinu životinja, biljaka i mikroorganizama, tako da ozonski omotač štiti sav život na Zemlji“, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
Osamdesetih godina prošlog vijeka, globalna zajednica je odlučila da učini nešto po pitanju uništavanja ozona. Sa sve većim dokazima da gasovi u proizovima koje stvara čovjek sadrže hlorofluorougljenik (Chlorofluorocarbon – CFC) koji uništava i probija ozonski omotač i razumijevanjem mnogih posljedica nekontrolisanog iscrpljivanja, naučnici i kreatori politike pozvali su nacije da kontrolišu svoju upotrebu CFC-a.
„Montrealski protokol je naširoko hvaljen kao veliki ekološki uspjeh. Iako šteta koju smo nanijeli ozonskom omotaču još nije poništena, zahvaljujući ovom sporazumu i zajedničkim naporima nacija širom svijeta, postoje naučni dokazi da se ozonski omotač sam zacjeljuje i da se očekuje da će se oporaviti do sredine ovog vijeka“, kažu u ovom Institutu.
