Prvi utorak u maju u cijelom svijetu se obilježava kao Svjetski dan prevencije astme, u cilju podizanja svijesti o astmi, njenom ranom otkrivanju, liječenju, kontroli i poboljšanju zdravstvene zaštite oboljelih širom svijeta.
Ovaj datum se obilježava u periodu proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost, te je to pravo vrijeme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost, smatraju u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).
„U svjetlu skretanja pažnje na važnost riziko – faktora, koji dovode do pojave astme, potrebno je skrenuti pažnju i na sezonski polen, i to polen drveća (u rano proljeće), polen trava ( u kasno proljeće i ljeto), kao i polen korova (u kasno ljeto i jesen). To su dakle alergeni s kojima se dolazi u kontakt zavisno od godišnjeg doba i podneblja u kojem se pojavljuju,“ kažu u INZ-u i ističu da sesve biljne vrste koje otpuštaju polen, a posebno one čiji polen ima alergena svojstva, mogu podijeliti u tri grupe.
„Prva je drvenaste biljne vrste koje polen prema polenskom kalendaru otpuštaju već od kraja januara do početka maja, ponajviše prisutne u brdskom i brdsko-planinskom dijelu, ali i uz riječne tokove, a u njih se ubrajaju jela, javor, divlji kesten, joha, breza, grab, domaći kesten, lijeska, bukva, jasen, orah, smrča (omorika), bor, platan, topola, hrast, vrba, zova, tise, čempresi, lipa i brijest. Druga grupa su zeljaste biljke među kojima one iz porodice trava čiji je polen prisutan prema polen kalendaru od kraja aprila do sredine septembra i prisutne su na cijelom području bez obzira na nadmorsku visinu, dok treću grupu čine zeljaste korovske biljke sa ljetno-jesenskim otpuštanjem polena, mali broj biljaka, ali sa veoma opasnim polenom, koji pri niskim koncentracijama u vazduhu izaziva alergijske reakcije,“ navode u Institutu.
Trenutno najopasniji polen breze
Na osnovu monitoringa količine polena u vazduhu, kojeg vrše stručnjaci INZ-a, u skali visokih koncentracija sada se nalazi polen breze. Porodica breze obuhvata drvenaste i grmolike biljne vrste iz ukupno pet rodova, a pretežno su rasprostranjene u sjevernim umjerenim područjima.
Obična breza je listopadno drvo koje može narasti u visinu i do 30 metara. Muški cvjetovi obične breze skupljeni su u sjedeće, viseće rese koje se razvijaju u kasno ljeto i jesen, dok se ženski cvjetovi skupljeni u uspravne rese na nosačima, razvijaju u proljeće. Cvjeta u martu i aprilu, u vrijeme listanja i proizvodi najalergeniji polen među drvenastim biljkama.
„Jedno normalno razvijeno drvo breze proizvede oko 278 milijardi polenovih zrna. Razmnožava se sjemenom i izdancima. Prirodno raste na brežuljkastim, brdskim i pretplaninskim područjima. Pojedinačno i u manjim grupama raste u svjetlijim šumama, te je nalazimo u rijetkim hrastovim i grabovim šumama, uz rubove šuma, ali i na suvim padinama, pjeskovitim, glinastim i kamenitim zemljištima siromašnim hranjivim materijama. Iz polena breze do sada je izolovano 29 alergenih spojeva, koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje, a polen breze je jedan od glavnih alergena na području Evrope, posebno u gradskim sredinama, jer se posljednjih godina zbog velike otpornosti i lijepog izgleda, breze u sve većem broju uzgajaju kao ukrasne drvenaste biljne vrste u vrtovima i parkovima,“ navode iz Instutuza za zdravlje i sigurnost hrane.
Astma – alergijski i imunološki poremećaj
Nisu svi oblici astme alergijski, niti sve alergije dovode do astme. Astma se može pojaviti na različite načine. Međutim, temeljni mehanizam koji dovodi do simptoma astme je složena imunološka reakcija našega disajnog sistema na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju hemijski posrednici upale.
Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je, u saradnji sa ljekarom:
o odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati
o usvojiti dugoročni pristup liječenju astme
o liječiti akutne napada astme
o identifikovati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu
o pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti.
