“Draga bago, vuk me stalno presreće po šumi, pa ti se javljam mejlom. Kolači, cveće, voće, vino i lekovi su ti u atačmentu. By the way, zašto imaš tako veliki font?” Tako komuniciraju pripadnici zet generacije, rođene između 1995. godine i 2010. godine, koja čini 18 odsto svjetske populacije i koja će za dvije decenije upravljati planetom. To je generacija za koju se u šali kaže da je prije naučila da se služi kompjuterskim mišem nego nožem i viljuškom. Oni radije pišu nego pričaju i češće komuniciraju “online”, čak i sa osobama koje nikada nisu sreli, nego sa svojim ukućanima. Prvi su koji su rođeni u potpuno kompjuterizovanom svijetu i virtuelni svijet je za njih od jednake važnosti kao i onaj u kome se fizički nalaze. Prvi mobilni telefon dobili su u devetoj godini, četiri godine ranije od predstavnika ipsilon generacije, u koju spadaju oni koji su rođeni 1981. godine.
– Pripadnici zet generacije rođeni su u vrijeme borbe protiv terorizma i razvoja ekološke svijesti, u vrijeme pametnih telefona, “Fejsbuka” i “Tvitera”. Komunikacija im je brza i površna, pažnja slaba, umeju da obavljaju više poslova istovremeno, ali nisu u stanju da održe koncentraciju “na duge staze”. Oni ne čitaju knjige već gledaju filmove, ne šalju mejlove i ne čitaju blogove, jer za to nemaju vremena – objašnjava psihoterapeut dr Zoran Ilić.
Muzički idoli su im Rijana, Džastin Bider, Ledi Gaga, fudbalski Mesi i Ronaldo a životni – Mark Zakerberg, osnivač Fejsbuka. Iks generacija i dalje upravlja svijetom, a predstavnike ipsilon i zet generacije čine njihova razmažena djeca kojoj roditelju kupuju skupe igraćke iz straha da ih neće voljeti ako ne posjeduju najnoviji model “ajfona” ili tableta. Zbog toga u ovoj generaciji rastu agresija, sebičnost i narcizam. Oni imaju mnoštvo virtuelnih prijatelja koje ne poznaju i sve osobe koje ne koriste internet smatraju neandertalcima.
Udružuju se radi kratkih projekata u kojima su vrlo dobro organizovani, brzina im je bitnija nego tačnost. Nisu istrajni, hedonisti su i vole putovanja, lojalni su svom socijalnom krugu na društvenim mrežama, neopterećeni su kulturnim nasleđem, trenutno teže da se oslobode napetosti i skloni su instant uživanju bez razmišljanja o posledicama.
Doktor Ilić ističe da su porodice u kojima odrastaju pripadnici zet generacije često manje, sa jednim roditeljem. Zato oni uglavnom odrastaju sami, jer njihovi roditelji rade i svoje odsustvo kompenzuju kupovinom skupih igračaka i modernom tehnologijom. Ova deca se brže osamostaljuju a njihovo djetinjstvo se skraćuje. Njihove igračke su mobilni telefoni i tableti i oni međusobno najbolje komuniciraju putem interneta. Oni su superiorni u informatičkim znanjima, jer sa kompjuterima komuniciraju bolje nego sa ljudima.
Sociolog Spomenka Đurić objašnjava da je zet generacija zapravo generacija razvijenog zapadnog svijeta koja je vrlo vješta u korišćenju informatičkih tehnologija i usmjerena na instant zadovoljstva i potrošnju. Institucija porodice za njih je manje važna nego u prethodnim generacijama, bilo zbog toga što je veliki broj njihovih roditelja razveden ili zato što su im virtuelni prijatelji važniji od porodičnog ručka.
– Njihovi roditelji, pripadnici iks generacije, još su na rukovodećim pozicijama u velikim firmama. Oni su navikli na radnička prava, radne vrijeme od-do i korisni su u tradicionalnim i konzervativnim industrijama. To su ljekari, poreski savjetnici, inženjeri i građevinci, kojima su važne titule i statusni simboli. Međutim, pripadnici zet generacije odbacuju tradicionalni način života, a njihov vrijednosni sistem počiva na novcu i uspjehu. Roditelje doživljavaju kao polugu za postizanje uspjeha a ako procijene da su oni manje uspješni u društvu ili bez novca, prestaju da budu njihovi uzori – kaže naša sagovornica.
Pripadnici zet generacije najvjerovatnije se neće baviti zanimanjima kojima se bave njihovi roditelji. Istražujući koja će zanimanja biti najtraženija u idućih 20 godina, predstavnici britanske kompanije “Fast future” navode da će poslovi budućnosti biti vezani za razvoj medicine i za klimatske promjene, a neizbježan sektor u kome će se razvijati nove struke jeste i virtuelni svijet. Među najpopularnijim zanimanjima nalaziće se i velnes stručnjaci za starije osobe, specijaliste za manipulaciju klimom, svemirski piloti, genetski dizajneri, naučnici koji se bave nanomedicinom, socijalni radnici za društvene mreže i oni koji rade na razvoju vozila na alternativne izvore energije.
(Katarina Đorđević/Politika.rs)
