Dr Dražan Erić – obrazovanje svugdje nosite sa sobom

Intervju sa dr Dražanom Erićem

1672
Dr Dražan Erić

Velika nam je čast da čitaocima portala Brčko Danas predstavimo prof. dr Dražana Erića.

Prof. dr Dražan Erić, specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije, zaposlen u bolnici „Al Emadi“ u Kataru, rođen je 1978. godine u Sarajevu. U osnovnoj i srednjoj školi bio je đak generacije, a Medicinski fakultet u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu, opet kao student generacije, završio je 2003. godine, sa prosjekom ocjena 9,59. Bio je osnivač i prvi predsjednik Saveza studenata Medicinskog fakulteta u Foči, kao i student prorektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu od 2000 do 2003. godine. Te 2003. godine izabran je i za asistenta na predmetu Anatomija čovjeka. Magistarsku tezu pod nazivom “Anatomske karakteristike arterijske vaskularizacije dlana” odbranio je 2008., a naredne 2009. godine, završio je i specijalizaciju iz plastične i rekonstruktivne hirurgije. Doktorsku disertaciju “Važnost poznavanja mikroanatomije neurofasciokutanih režnjeva u funkcionalnoj rekonstrukciji mekotkivnih defekata potkoljenice” odbranio je 2013. godine na matičnom fakultetu. Za docenta na Katedri hirurgije izabran je 2014. godine.

Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja i povelja, te član više strukovnih udruženja i asocijacija.

Izvor fotografije: dr Erić

Njegova dva najznačajnija mentora u dosadašnjoj ljekarskoj karijeri, koje vrlo često pominje, su akademik prof. dr Boriša Starović, koji ga je već na drugoj godini studija izabrao za asistenta u operacionoj sali pri izvođenju operacija iz oblasti plastične, rekonstruktivne i hirurgije šake. Kod prof. dr Milomira Ninkovića završio je specijalizaciju odličnim uspjehom.

Čovjek željan znanja, blagosloven talentom, osjećajem za rad, stvaranje i napredovanje – ali prije svega skroman i dobar čovjek, koji je pomogao mnogim pacijentima, i pomaže i dalje.

Za njegove ideje, viziju i napredak, ne samo u medicini, nego i u drugim oblastima života, Foča, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina su postale pretjesne. Nismo mogli ići u korak sa ovim građaninom svijeta, što su drugi prepoznali i dali mu ponudu koju, opravdano, nije htio da odbije.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Doktore Eriću, za one koji ne znaju, kako ste se Vi obreli u Kataru?

Prof. dr Dražan Erić: 2017. godine učestvovao sam, kao jedini predstavnik Bosne i Hercegovine, na kongresu plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije, koji se svake dvije godine organizuje u jednoj od arapskih zemalja. Te godine održavao se u glavnom gradu Bahreina Manamiju. Kongres je okupio veliki broj plastičnih i estetskih hirurga, trajao je pet dana, to je za mene bilo jedno novo iskustvo, da saznam kako ljudi u arapskom svijetu rade estetsku i plastičnu hirurgiju. Moje izlaganje je bilo planirano za pretposljednji dan, govorio sam o rekonstruktivnoj mikrohirurgiji, jer sam se u tom momentu time najviše i bavio. Prikazao sam svoje radove i iskustvo i to je njima bilo fascinantno, jer ovdje jako mali broj ustanova radi takve rekonstruktivne hirurške intervencije. Kako su oni bili iznenađeni mojim radom, začuđeni, tako sam i ja bio iznenađen što se kod njih nisu radile replantacije prstiju, dijelova šake ili šake. Po završetku prezentacije, doslovno svi iz sale su imali potrebu da me pozdrave lično, upitaju ponešto i već tada sam dobio dvije poslovne ponude, od kojih sam na kraju prihvatio ovu iz Katara i nisam se pokajao.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Zaposleni ste u velikoj privatnoj klinici „Al Emadi“. Kod nas u Brčkom je nedavno održana prezentacija potencijalnog projekta onkološkog centra, kao privatne ustanove, ili javno – privatnog partnerstva, i ljudi na to gledaju sa rezervom. Iako naš javni zdravstveni sistem ima dosta manjkavosti, i dalje je više povjerenja u javni zdravstveni sistem, nego u privatni, u stvari vlada mišljenje da je privatno liječenje skupo i da ga može priuštiti samo mali procenat građana. Vi ste bili u jednom, sad ste u drugom sistemu. Koje su prednosti i mane oba sistema, i da li je možda za pacijente u BiH bolja privatizacija zdravstvenih usluga.

Prof. dr Dražan Erić: Da, mogu da uporedim i to, javno i privatno zdravstvo, ali i zdravstvo u BiH i Kataru. Ovdje privatno zdravstvo dobro funkcioniše, jer ljudi imaju privatno zdravstveno osiguranje, koje plaća firma. To je zakonska obaveza, da svaki zaposleni radnik, i koji nije Kataranin, mora da ima privatno zdravstveno osiguranje. Kod nas, mislim na BiH, ljudi teško pristaju na promjene. Ja imam prijatelja u Štutgartu koji tamo ima privatnu onkološku ustanovu, a porijeklom je iz Tuzle. Već imamo dosta primjera javno – privatnog partnerstva i u BiH. Uskoro se u BiH otvara jedna velika privatna bolnica, na nekoliko spratova, sa nekoliko operacionih sala, više stotina kreveta. Zvali su me za neke konsultacije i pričali smo o mnogo toga i između ostalog, kažu mi da godišnje u Bosni i Hercegovini, kroz privatni zdravstveni sistem, prođe oko 40 miliona maraka. Znači, narod već uveliko plaća privatno liječenje. Takođe, na Ilidži se uskoro otvara privatna bolnica. Tako da, vjerujte mi, sigurno da je privatno zdravstvo jedan od ciljeva u Bosni i Hercegovini. Ali, i ovdje, u Kataru, ako neku intervenciju ne pokriva privatno zdravstveno osiguranje, a pacijent ne može sam da je plati, neće ni biti pružena u privatnoj bolnici, nego se čeka na red u glavnoj, javnoj, ustanovi.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Živite u Dohi sa porodicom, pridružili su Vam se nekoliko mjeseci nakon što ste prihvatili ponudu za posao. Vaša supruga je takođe zdravstveni radnik, ljekar stomatolog specijalista protetike. I ona je ispunila sve uslove ovog emirata za obavljanje medicinske prakse, odnosno dobila je licencu za rad. Koliko ste Vi napredovali u svom radu u proteklih pet godina? Ovo je živa nauka, koja se stalno unapređuje, poboljšava, mijenja, i neminovno je, ako držite do svog rada, da ga unapređujete. Šta biste izdvojili kao značajno u Vašoj karijeri u posljednjih pet godina koliko ste u ovom emiratu? Šta ste unaprijedili u svom radu, znanju, inovirali, razvili, a što je pomoglo u unapređenju i očuvanju zdravlja ljudi?

Prof. dr Dražan Erić: Dok sam bio u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, više sam se bavio rekonstruktivnom hirurgijom, hirurgijom šake, rekonstruktivnom mikrohirurgijom, traumom, povredama. Estetsku hirurgiju sam radio, ali ne tako često, nije bilo mnogo pacijenata. Kao ni postbarijatrijsku hirurgiju (*barijatrija – hirurgija koja zdravstveno rješava problem gojaznosti, prim. aut.). Sve se obrnulo kada sam ovdje došao, ovdje ima vrlo malo rekonstruktivne hirurgije, uglavnom se sve svodi na estetsku hirurgiju. Katar ima veliki problem gojaznosti, u vrhu su u svijetu po gojaznosti. Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, oni su uvijek u top 10 po gojaznosti. A zašto? Kako je počela industrijalizacija Katara, kad su pronašli gas i naftu, pošto nisu imali materijalna sredstva i mašine kojima bi crpili naftu, niti tehnološke procese za gas, oni su doveli dvije najznačajnije firme iz Amerike koje se bave tim poslovima. Oni su došli, sa njima su došli i radnici iz Amerike, a za njima i njihovi restorani brze hrane. Katarani su se prije bavili biserima, ronili su, i taj posao je bio fizički zahtjevan i svi su bili mršavi. Ali, kako je krenula industrijalizacija i oni postali bogati, prestali su da rade, fizički, sada imaju dadilje, kućne pomoćnice, vozače, ne bave se nikakvom fizičkom aktivnošću, a najviše se hrane po tim restoranima u kojima se priprema visoko-kalorična hrana. Osim toga, ovdje je pustinjska klima, rijetko se izlazi vani, osim do tržnog centra, ne može se šetati od jula do oktobra, i tako su postali gojazni. Kada sam došao ovdje, iznenadio sam se, jer u BiH niko nije tada radio barijatrijsku hirurgiju, a vlasnik ove bolnice, i holdinga, on je hirurg, Kataranin, on bi obavio 10 – 12 takvih operacija dnevno. I radi i danas puno. A i ja najviše takvih operacija radim, i to sam usavršio. Polako počinju takve operacije da se rade i u BiH, nedavno je u Bijeljini urađena operacija odstranjivanja 75% želuca, ali BiH ima problem jer nema plastičnih hirurga koji imaju to iskustvo, takvi pacijenti nisu jednostavni, ni operacija ni postoperativni period, tako da me kolege često zovu, pitaju za savjet. Osim toga, radim i estetsku hirurgiju, ne samo za Katarne i Kataranke, nego i ljude iz Engleske, Južne Amerike, Južnoafričke Republike, Filipina, Indije, pa sam usavršio i estetsku hirurgiju. Ove zahvate plaćaju pacijenti, nisu pokriveni osiguranjem, skuplji su pet do sedam puta nego kod nas, ali ljudi ih plaćaju. Barijatrijska hirurgija već se radi i u Beogradu, počinje u Bijeljini, takođe u Tuzli, tako da dolazi i u BiH.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Iako ste ljekar, vi ste ipak muškarac, a Katar je tradicionalna muslimanska zemlja. Da li nailazite na problem kada treba da operišete pripadnice ženskog pola?

Prof. dr Dražan Erić: To me niko nikad nije pitao. Većina pacijentkinja prvo traži ženskog hirurga, kada vide da za ovu oblast nemamo, onda pristaju da ih operišem, ali imaju specifične procedure koje pratimo i nisam imao problema nikada. Pregled je specifičan, i uvijek je prisutna sestra, a kada dođemo u operacionu salu onda je svo ostalo osoblje i anesteziolog žensko. O tome se stvarno vodi računa, ali i ja sam se brzo prilagodio tome. Naše odjeljenje pripada opštoj hirurgiji. Sa mnom je ovdje još jedan kolega iz Bosne. Bilo nas je troje u početku, onda je dvoje kolega, koji su iz Maroka dalo otkaz, i ostalo je upražnjeno mjesto i ja sam doveo svog kolegu iz Tuzle. On je plastični hirurg, docent, i sad smo nas dvojica zajedno. On je htio da dođe, pitao me i uspjeli smo da to riješimo i došao je 2019. godine, tako da je plastična hirurgija ovdje bosanska.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Od početka ove godine nekako je intenzivirana priča o vještačkoj inteligenciji, iako je ona prisutna odavno. Ipak, nerijetko pojedinci šire paniku kako će nas zamijeniti roboti u mnogim oblastima rada i življenja. Da li Vama i kako koristi vještačka inteligencija, i kakvo je Vaše mišljenje o tome – do kojeg nivoa vještačka inteligencija može da zamijeni upravo ljekara u radu?

Prof. dr Dražan Erić: U medicini se već odavno koristi robot da Vinči kojim se rade intervencije u urologiji. U slovenačkom gradu Slovenj Gradec, recimo, sve operacije tog tipa rade robotskom hirurgijom. Ovdje takođe postoji robot u glavnoj državnoj ustanovi i rade sve intervencije robotskom hirurgijom. Ali, opet robotom upravlja čovjek koji sjedi izvan operacione sale, putem komandi, kao džojstik. Moje mišljenje je da su bitniji način i brzina razmišljanja, jer ako se desi neki problem u toku intervencije, čovjek će vrlo brzo da reaguje. To su milisekunde kada nekada treba brzo da donesete odluku. Nikada vještačka inteligencija neće da dostigne takav razvoj ljudskog mozga. Ali, ipak ne treba bježati od tehnologije, ima benefita od toga. Ljudi prave razne aplikacije, posljednje tog tipa o čemu sam čitao je o pedijatrijskoj neurologiji, na primjer snimite svoje dijete, pošaljete video kroz aplikaciju, ali te podatke opet pregledaju ljudi koji se bave razvojnim poremećajima i vrlo brzo može da se detektuje ako postoji neki problem. Mislim da je najvažnije šta mi možemo da iskoristimo od vještačke inteligencije, a to je da svede ljudsku grešku na minimum i mislim da će moći. Tehnologija je jako napredovala i nešto što se primjenjivalo u hirurgiji prije 10 godina, danas se ne koristi, sasvim su promjenjeni postulati i principi hirurgije i ne treba bježati od novih tehnologija.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: Upravo ovih dana učenici završnih razreda osnovne i srednje škole nalaze se na prekretnici – šta upisati, odnosno studirati dalje? Barem oni koji se odlučuju za nastavak školovanja. Vama je posvećenost učenju, školovanju i nauci donijela više mogućnosti u životu. Šta biste poručili ovim mladim ljudima i njihovim porodicama, zašto je obrazovanje važno?

Prof. dr Dražan Erić: U Kataru su to prepoznali davno. Prije 10-15 godina napravili su Fondaciju Katara (Qatar Foundation) koja je finansijski obezbjedila izgradnju infrastrukture za univerzitete iz Amerike, Kanade, Evrope i Australije. Oni imaju svoja dva univerziteta, Katarski univertitet i Univerzitet Hamad Bin Kalifa, ali su doveli i najprestižnije svjetske univerzitete iz Vašingtona, Čikaga, Velike Britanije, koje su oni isfinansirali da otvore svoje ispostave ovdje. Studenti iz cijeloga svijeta dolaze da studiraju ovdje, ne samo Katarani, i oni dobijaju diplomu tog univerziteta kao da su studirali u njegovom sjedištu. Zaista mnogo vode računa o obrazovanju. Ovdje se smatra da koliko imate procentualno visokoobrazovanih ljudi, toliko se unapređuje i mijenja kultura, način života, sve oblasti. Čak i ako nakon srednje škole odu na studije u Englesku ili Ameriku, Katarani se vraćaju ovdje i dobijaju posao, uključuju ih u firme. Emirova majka je osnovala fondaciju „Obrazovanje iznad svega“ za koji se skupljaju donacije, država odvaja novac i oni šalju novac za edukaciju djece u nerazvijenim državama, za otvaranje škola, oko milion djece u zadnjih nekoliko godina je isfinansirano sa tim novcem uglavnom u Africi, na području Palestine i drugim nerazvijenim zemljama. To je jako pametna stvar, jer bez znanja nema ništa. Ako niste zadovoljni u jednoj zemlji, a imate znanje, odlazite i ponesete znanje sa sobom i ono će vam obezbjediti normalan život. A ako se ne ulaže u kvalitetnu edukaciju, to je veliki problem. Mladima poručujem da spoznaju svoje afinitete, šta je to što vole i sa čim će lako kasnije da nađu posao i tome da se posvete. Sa medicinom ćete uvijek naći posao. Takođe, važno je imati autoritet. Moj autoritet je bio moj mentor, ja sam ga gledao kao drugog oca. Trudio sam se da naučim sve od njega, ono što mi je govorio, ja sam to upijao, slušao, i vjerujte mi to se sve poslije isplatilo. Žao mi je što smo proveli samo sedam – osam godina zajedno, volio bih da sam mogao više da budem sa njim, ali nažalost nisam. Ako je on mogao da postigne sve što je postigao, pa trudio sam se i ja da postignem. Sad se sve poremetilo, uopšte nema autoriteta kao što su bili prije, a i vjerovatno se nameću drugi autoriteti. I naravno, tu postoji i problem politike.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko Danas: U Kataru nema puno politike?

Prof. dr Dražan Erić: Abu Dabi i Katar su među nasigurnijima na svijetu. Ovdje se zakoni poštuju. Doduše, nema ni puno demokratije, emir je suveren, ali ako on obezbjedi svom stanovništvu da oni žive kvalitetno, da imaju dobre plate, ako ne moraju da se sikiraju da li djecu smiju poslati negdje jer znaju da neće naići neki razbojnik, onda svaka čast, on je obezbjedio svojim građanima sigurnost, lagodan život. Mi puno radimo, ali i zarađujemo. I ja to poštujem. Mi znamo ko je emir, ko je predsjednik Vlade i ja znam ko je ministar zdravlja, međutim ostale ne znam, jer me u suštini i ne interesuje.

Izvor fotografije: dr Erić

Brčko danas: Vi i supruga niste jedini ljekari s našeg govornog područja u Dohi. Takođe, osim vas, ima i dosta inžinjera, arhitekata i drugih stručnjaka u Kataru sa kojima ste se povezali. Kako Katarani gledaju na strance u svojoj zemlji i kako se doseljava u Katar?

Prof. dr Dražan Erić: Od ukupne populacije, Katarana je negdje do 18%. Ovdje sve ide po principu konkursa. Raspišu javni konkurs i može se prijaviti ko god smatra da ispunjava uslove. Najviše traže srednje medicinsko osoblje. Otvorilo se dosta privatnih zdravstvenih institucija, a naše medicinske sestre i ljekari su se pokazali kao dobri. Potrebno je znati engleski jezik i proći jedan test verifikacije diplome, ali ni to nije veliki problem, posebno za srednji kadar. Ovdje ima takođe dosta stjuardesa, ima i nekoliko pilota iz Bosne i Hercegovine, dosta naših ljudi rade kao treneri u rukometnim ili fudbalskim klubovima, odnosno u sportu.

Brčko Danas: Katarski emirat je izdvojio jedan komad zemlje u Dohi za potrebe gradnje nekoliko crkvi i to je jedan veći religijski kompleks u kojem je sagrađena i grčka pravoslavna crkva u koji i Vi idete i gdje se okupljate.

Prof. dr Dražan Erić: Prije 10-15 godina emir je dao zemlju, koja je vrlo blizu našeg stana, i tu su napravljeni vjerski objekti, ima ih više. Ja odem petkom, jer je petkom neradni dan ovdje, ili subotom i bude zaista puno ljudi i jako lijepo. Emir je dao zemlju, a konfesije su obezbjedile novac da se izgrade vjerski objekti i kada je riječ o vjerskim slobodama, to se zaista poštuje i imamo sva prava.

Brčko Danas: Porodično ste vezani i za Brčko, pretpostavljam da Vam obaveze ne dozvoljavaju da često dolazite, ali i kada dođete, sigurno izlazite mnogima u susret, obavite i poneku operaciju, iako ovamo sada dođete prvenstveno na odmor?

Prof. dr Dražan Erić: Rado bih prenio znanje svojim kolegama, posebno onima koji tek počinju, ali mogu to uglavnom preko kongresa, simpozijuma, ili kada dođem na odmor negdje da gostujem. Prošle godine dok sam bio na odmoru uradio sam i nekoliko operacija, u Sarajevu, Crnoj Gori, znate, prijatelji me zamole i ne mogu da odbijem kad sam tu. Ništa se nisam odmorio, ali nema veze. Išao sam i u Zagreb kod profesora Primorca u bolnicu „Sveta Katarina“. Pa sam bio na koferenciji, dolazi su nam profesori iz Njujorka, Pitsburga, Minhena, Norveške. Nedavno sam imao i poziv iz Banjaluke, takođe se i tamo otvara privatna zdravstvena ustanova, pa su me zvali za neke konsultacije. Stalno imam pacijenata iz Bosne, pa i iz Srbije, koji se interesuju za operacije, međutim ja nisam u mogućnosti da dođem, nemam vremena, a njima je jako skupo da dođu ovdje, ali eto vidjećemo kada dođem ove godine na odmor šta možemo da uradimo po tom pitanju.

Doktoru Eriću se mnogo zahvaljujemo na izdvojenom vremenu za ovaj intervju i sigurno da ćemo razgovarati opet, a nadamo se, poštovani čitaoci, da je i Vama intervju bio zanimljiv i koristan.

Rad dr Erića možete pratiti i putem instagram stranice @drazanericmd.

Priredila : Jelena Lugonja

Prethodni postMati Fevronija Pećka iz Sandića – „Vi idite ja neću“
Sledeći postBrčanski Gimnazijalci odlični na Olimpijadi njemačkog jezika