Prošle godine na brčansko i bh tržište plasirano je zanatsko ili craft pivo pod brendom Laufer. Njegov tvorac je diplomirani tehnolog Kosta Stevanović iz Brčkog, koji je u stvari svoj hobi pretvorio u preduzetnički poduhvat. Iako je nekoliko godina radio u struci i u Brčkom i u Srbiji, spletom raznih okolonosti na kraju je odlučio da radi za sebe i nije pogriješio.
Craft pivarstvo je termin koji doslovno označava zanatsko pivarstvo. Vezuje se za pokrete koji promovišu zanatsko pivo i javljaju se širom svijeta od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Zanatsko pivarstvo odnosi se na nekomercijalne, nezavisne pivare, koji proizvode manje količine piva i koji akcenat stavljaju na kvalitet i aromu piva. Zanatsko pivo karakterišu čisti, prirodni i izvorni sastojci piva – slad, hmelj, kvasac i voda, tradicionalna načela proizvodnje, te odsustvo procesa filtracije i pasterizacije. Zanatsko pivarstvo u stvari teži kvalitetu, ne kvantitetu.
Brčko danas: Laufer pivo je prvo zanatsko pivo nastalo na području sjeveroistočne Bosne. Kako ste se u stvari ohrabrili da svoje pivo predstavite javnosti ili je to bila jedna od onih situacija da kada ste sigurno da je nešto prava stvar – sve ide od ruke i po planu?
Kosta Stevanović : Proizvodnjom piva počeo sam da se bavim iz hobija prije nešto više od tri godine. Sebe sam uvijek smatrao ljubiteljem dobrog piva, ali tek kada sam se igrom slučaja našao u Beogradu u specijalizovanoj radnji koja prodaje široki dijapazon raznih zanatskih piva iz cijelog svijeta, shvatio sam da sam do tada pivski svijet posmatrao kroz ključaonicu. Počeo sam da se detaljnije zanimam za proces proizvodnje piva, da razmjenjujem znanje s iskusnim pivarima uglavnom iz SAD-a putem društvenih mreža, da čitam specijalizovanu literaturu i skupljam osnovnu opremu potrebnu za pravljenje piva. Naravno, počeci su bili skromni. Prvo pivo je nastalo u mojoj tadašnjoj podstanarskoj kuhinji, ali ću uvijek pamtiti osjećaj zadovoljstva i ponosa kada su moji bližnji u nevjerici konzumirali prvo pivo koje sam napravio. U to vrijeme sam radio u jednom od najvećih proizvođača šećera u jugoistočnoj Evropi, šećerani Sunoko – proizvodni centar Pećinci, na poziciji zamjenika smjenovođe. Hobi proizvodnje piva je ubrzo okupirao svaki moj slobodni trenutak i nije mi bilo potrebno puno vremena da shvatim da me proizvodnja zanatskog piva mnogo više ispunjava od redovnog posla, proizvodnje šećera. Nastavio sam da pravim pivo iz hobija par godina sve dok nisam primijetio da se polako i u BiH stidljivo počinju otvarati male zanatske pivare. Tada sam, uz veliku podršku supruge, donio krupnu odluku da napustim stalni posao, koji je za mene kao tehnologa predstavljao sami vrh piramide po pitanju struke i mogućnosti napredovanja na ovim prostorima, i da se upustim u avanturu pokretanja prve zanatske pivare u svom gradu i ovom dijelu BiH.
B.D.: Pivo ste zaštitili imenom, brendirali, ima svoj specifičan naziv, natpis i flašu. Mislili ste na sve važne detalje za prezentovanje proizvoda?
K.S.: Pivaru smo nazvali Laufer Craft Brewery, što u prevodu znači Zanatska pivara Laufer. Naziv brenda Laufer potiče od kolokvijalnog naziva za figuru lovca u šahu koji se u mojoj porodici pasionirano igra. Meni kao tehnologu je najvažniji kvalitet i okus piva, ali, naravno, pošto se radi o proizvodu koji treba da se plasirana na tržište, podjednako su bitni i ostali elementi vizuelnog identiteta poput ambalaže, dizajna etikete i svih ostalih detalja koji grade brend. Moja supruga, koja je magistar ekonomije, uža naučna oblast marketing, zaslužna je za nastanak brenda te zajedno sa mnom vodi brigu o njegovom daljnjem razvoju. Želja nam je da stvorimo regionalno prepoznatljiv brend koji će asocirati ljude na kvalitet, druženje i hedonizam.
B.D.: Da biste ipak imali koristi od te svoje ljubavi i strasti u koju dosta ulažete, bilo je potrebno pronaći i lanac malih distributera, odnosno u Brčkom već ima nekoliko restorana i kafića u kojima se služi Laufer pivo, a čuli smo da se polako širite i da je naredni grad domaćin Laufer piva Tuzla.
K.S.: Zanatsko pivarstvo u inostranstvu je uglavnom biznis lokalnog i regionalnog karaktera, pošto zanatske pivare imaju neuporedivo manji kapacitet od industrijskih pivara. Kod zanatskog piva je kvalitet uvijek ispred kvantiteta. Zbog toga nas posebno raduju pretežno pozitivne reakcije naših sugrađana na Laufer pivo jer, bez obzira na daljnju ekspanziju brenda, Brčko će ostati baza za plasman našeg proizvoda. Od nedavno se naše pivo može naći i u Orašju i Tuzli, a uskoro bismo trebali biti prisutni i u Bijeljini.
B.D.: Kraft pivarstvo je kod nas, za razliku od Amerike i Zapadne Evrope, tek u povoju. Naši ljubitelji piva uglavnom poznaju samo industrijsko pivo. Međutim, piva koja Vi pravite mnogo se razliku od industrijskih, imaju posebnu aromu, drugačiji ukus i uglavnom ljude ostave u čudu?
K.S.: Do posljednjih nekoliko godina, potrošačima u BiH su bili dostupni samo komercijalni lageri, uglavnom pilsneri evropskog i njemačkog tipa, dok osnovna podjela pivskih stilova propisuje čak više desetina glavnih stilova piva, koji su se kristalizovali tokom istorijskog razvoja proizvodnje ovog pića. Kupci koji prvi put probaju zanatsko pivo ostaju u čudu upravo jer im je referentna tačka za poređenje samo jedna vrsta piva koju su do tada pili. Zanatske pivare danas uglavnom prave piva gornjeg vrenja (eng. ale, izgovara se „ejl“) koji su dijametralno suprotni stilovi od piva donjeg vrenja (lagera) po pitanju punoće okusa, sadržaja ekstrakta, odnosno suve materije i uticaja kvasca na finalni karakter piva. Takođe, zanatska piva stavljaju akcenat na aromu koja se dobija korištenjem plemenitih aromatskih sorti hmelja u velikim količinama, kako bi se u pivu osjetila i etarska ulja iz biljke hmelja, a ne samo njegove gorke komponente.
B.D.: Čini mi se da su za Vas i Vaš rad zainteresovani i neki ljubitelji ili trgovci piva iz Zapadne Evrope? Međutim, ono što još zanatsko pivo razlikuje od industrijskog je količina. Kraft pivo za jednu turu se pravi više dana, koliko neke komercijalne pivare proizvedu za dan. Tako da ako je neko i zainteresovan da predstavi Vaš rad u nekoj stranoj zemlji, mora da sačeka da pivo prođe sve faze pripreme, nema ubrzanja rada, nego se prilagođavate pivu …
K.S.: Kupci Laufer piva dolaze sa raznih strana, raznih su zanimanja i interesovanja jer pivo zapravo povezuje ljude. Generalno, ljudi koji žive i rade na zapadu ili u većim sredinama su više upoznati sa pokretom zanatskog pivarstva i u startu više cijene naš proizvod. Imali smo kupce iz Austrije, Češke, SAD-a i posebno nas raduju dobre recenzije za Laufer pivo od pivopija koji su probali veliki broj drugih zanatskih piva. Ciklus proizvodnje našeg piva traje od 35 do 40 dana od trenutka proizvodnje piva („kuvanja“) pa do kraja fermentacije, tj. vrenja i kondicioniranja piva u flašama. Pošto je proizvodni kapacitet tek nekoliko hiljada litara mjesečno, kao i zbog dodatnih troškova transporta i carine, zanatske pivare na ovim prostorima uglavnom ne izvoze svoja piva.
B.D.: Koje vrste Laufer piva postoje, šta je u planu, i koji su to procenti alkohola u njemu? Ovo je pivo za uživanje, ne za opijanje, jer svaka veća količina može malo i da pomuti um 🙂
K.S.: Na tržište smo izašli sa pivom napravljenim u skladu sa stilom American Pale Ale (APA), odnosno američko svijetlo pivo gornjeg vrenja, sadržaja alkohola 5,1% vol., odnosno 12% sadržaja ekstrakta. Pomenuti stil piva sam odabrao za prvi, reprezentativni proizvod jer ga po mom mišljenju odlikuje izuzetna balansiranost punoće okusa ječmenih sladova i prijatnih voćnih, citrusnih aroma hmelja sa sjevernoameričkog kontinenta, pa predstavlja idealan uvod običnim ljubiteljima piva u svijet vrhunskih zanatskih piva najrazličitijih okusa. Takođe, Laufer APA se u zavisnosti od raspoloženja može piti u manjim ili većim količinama ?. Pošto smo prva zanatska pivara u ovom dijelu zemlje, naš zadatak je i da edukujemo kupce, da im objasnimo šta razlikuje zanatsko pivo od industrijskih, kako se pravi itd. Upravo taj direktni kontakt sa kupcima je naša prednost jer nas usmjerava, daje nam vrijedne informacije prilikom formiranja novih receptura. Naša strategija je da postepeno usavršavamo nove recepture prije nego što ih pustimo na tržište, volimo da čujemo mišljenja stalnih kupaca kada ocjenjuju okus testnih šarži. Na proljeće ove godine planiramo da plasirano drugi proizvod na tržište – pšenično pivo – na kome radim već duže vrijeme. Imamo velike planove jer su mogućnosti za kreiranje vrhunskih piva neograničene, tako da ćemo u skorijoj budućnosti sigurno imati u ponudi i sezonska, voćna piva, zatim tamna piva, itd.
B.D.: Kosta, hvala Vam najljepše na razgovoru.
K.S.: Bilo mi je zadovoljstvo odgovarati na ova nesvakidašnja pitanja.
Našem sugrađaninu želimo mnogo uspjeha u radu. Ne sumnjamo da će zanatsko pivo postati nezaobilazan dio menija svih ugostiteljskih objekata koji drže do svog imena i ponude, a da će brčanski Laufer postati svjetski poznato pivo zbog kojeg će istinski ljubitelji ovog napitka svraćati u naš grad.