Ponovo nam je došao period velikih vrućina i mnogo sunčanih sati. Za mnoge, ljeto je omiljeno godišnje doba, jer ga povezuju sa odmorom, odlaskom na more, bazene i jednostavno uživanje na suncu.
Ipak, bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjenu načina života, od prehrane i odijevanja, do drugačijeg rasporeda aktivnosti, ističu iz „Instituta za zdravlje i sigurnost hrane“ Zenica.
Mnoštvo opasnosti može pokvariti odmor
„Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom“, navodi rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ dr. Elma Kuduzović.
Ljetu se trebamo znati prilagoditi da bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje nosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak.
„Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoka temperatura, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i/ili trovanje hranom, samo su neke od opasnosti s kojima se suočavamo tokom ljeta“, kaže dr. Kuduzović.
Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom, može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom.
Postepeno izlaganje suncu
Bez obzira na tip kože, najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, kao što je da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne.
„Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja. Bitno je i sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10:00 do 17:00 časova“, navode iz INZ.
Potrebno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću, od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
Unos vode, kupanje i insekti
„Zbog visoke temperature i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dvije litre dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidrataciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportisti…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezijum, kalijum, natrijum i dr.)“, kaže dr. Kuduzović.
Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, ili velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim da ne bi došlo do razvoja infekcije.
Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije, zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem.
„U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri peškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) da bi je smanjili. U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem, javiti se ljekaru što prije“, savjetuju u INZ-u.
Čuvanje namirnica
Tokom cijele godine, ističu stručnjaci instituta, a naročito ljeti, treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitet i nutritivnu vrijednost namirnica.
U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.
Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
„Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljnog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječićete i čestim pranjem ruku, te pravilnom higijenom posuđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanje mesa)“, kažu u INZ-u.
Pridržavajući se navedenih savjeta, iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu, ali bez posljedica.
