Dan pčela obilježava se sa namjerom podizanja svijesti javnosti o njihovom značaju za ekosistem i prijetnjama ovim oprašivačima usljed nekontrolisanih ljudskih aktivnosti.
Tema Svjetskog dana pčela 2021. godine, koji se obilježava upravo danas, je “Angažovane pčele: Izgradite bolje za pčele”. Ovom temom Ujedinjene nacije fokusirale su se na prijetnje koje COVID-19 predstavlja za pčele i druge oprašivače.
„Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka, poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja i to za oko 60 odsto, suncokreta za 40 odsto, sjemena djeteline za oko 70 odsto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 odsto,“ navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, njih čak 70 oprašuju pčele.
Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine. Malina, uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture, koje su osim nektara, pčelama izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivačima, i od velike je važnosti sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima. Voćari, ratari i povrtari, s jedne strane, i pčelari, sa druge strane, moraju biti povezani zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze.
“Integralna zaštita bilja”, kao koncept zaštite bilja, podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, fizikalnih i hemijskih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.
„Integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalnu zaštitu), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete. U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan da najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim fitofarmaceutskim sredstvima (FFS) opasnim za pčele, obavijesti pčelare. Obavještenje mora da sadrži datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski i naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je da obavijesti najbliže udruženje pčelara. Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir. U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele, a primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca,“ kažu u u Institutu za zadravlje i sigurnost hrane.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnošću lokalizacije tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98% tačnosti. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog čovjeka.
Albert Einstein je napisao da ako “nestanu pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života”.
Ujedinjene nacije proglasile su 20. maj Danom pčela u decembru 2017. godine. Ovaj datum je odabran po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koje i danas imaju primjenu širom svijeta.
