Ne krećite na put bez putne apoteke

37
www.inz.ba

Sezona je godišnjih odmora i priprema za kraće ili duže putovanje. Kakvo god bilo, svako putovanje sa sobom nosi i rizik od blažih zdravstvenih problema usljed promjene klime, nadmorske visine, ukoliko putujete na planinu, promjene vremenske zone ili vrste vode i hrane.

Da bi se takve situacije lakše prebrodile, poželjno je da nosimo sa sobom lijekove i preparate koji će nam olakšati eventualno pogoršanje zdravstvenog stanja. Zato na put ne krećite bez putne apoteke, koja treba da bude neizostavni dio prtljaga svakog putnika. Njena veličina i sadržaj zavise od broja putnika, uzrasta, njihovih potreba, kao i od vrste samog putovanja.

„Bitno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ukoliko se radi o putovanju u inostranstvo, preporuka je da uplatite putničko zdravstveno osiguranje. Za pacijente koji boluju od težih oboljenja, preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, da se informišu o zakonskoj regulativi koji lijekovi i u kojoj količini mogu da se prenesu preko granice-a, ukoliko se radi o putovanju u inostranstvo“, kaže magistrica farmacije Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u Institutu za zdravlje Zenica.

Pije nego što spakujete svoju putnu apoteku, neophodno je da provjerite ukoliko redovno pijete lijekove, imate li ih dovoljno u zalihi? Hronični pacijenti bi trebalo da ponesu terapiju u dovoljnoj količini, u dogovoru sa svojim ljekarom. Ono što čini sadržaj svake putne apoteke predstavljaju analgetici, lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen, u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle.

Izvor: pexels.com

Za provjeru tjelesne temperature, toplomjer je nezaobilazan činilac putne apoteke. Zbog čestih prehlada, koje se javljaju i u ljetnjem periodu, kapi za nos koje smanjuju otok sluznice, kao i pastile za grlo, koje ublažavaju bolove u grlu, takođe su neizostavni. Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu da ih koriste i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi 30 minuta prije polaska na put.

Duga vožnja, sjedenje, intenzivna šetnja ili plivanje, često dovode do zamora mišića i grčeva u nogama. Jedan od uzroka može biti nedostatak magnezijuma koji se ljeti više gubi iz organizma zbog pojačanog znojenja. Preporuka je unos maksimalne dnevne doze magnezijuma, prilagođene uzrastu korisnika.

Osim navedenih lijekova, ono što bi uvijek trebalo da se nađe u putnoj apoteci su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Preporuka je, takođe, upotreba probiotika i prije samog putovanja, i to tri do pet dana prije planiranog puta i sve vrijeme putovanja, da bi se spriječila putna dijareja.

Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti flaširanu vodu, po mogućnosti iz staklenih boca. Sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita takođe su preporuka usljed čestih dijareja i povraćanja. Preparati za zaštitu od insekata su neizostavni dio putne apoteke. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme sa antihistaminicima. U slučaju uboda insekta dešavaju se kožno alergijske reakcije, čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom.

Poželjno je imati u sastavu putne apoteke i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može da izazove kožne infekcije pa je dobro imati i antibiotsku mast. U slučaju blažih povreda savjetuje se upotreba preparata za povredu kože i sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoji i flasteri), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

pexels.com

U INZ-u napominju da, bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite i o zaštiti od sunca. Budući da je posljednjih decenija sunce sve opasnije za našu kožu, zbog oštećenog ozonskog omotača, pretjerano izlaganje suncu tj. njegovim ultraljubičastim zrakama (UV) može izazvati dalekosežne i pogubne posljedice. Zračenje sunca ima razorni učinak na kožu, sve od sunčanih eritema (opeklina) do ubrzanog starenja kože i karcinoma kože. Izlaganje suncu glavni je uzrok karcinoma kože, što je ujedno i najozbiljnija posljedica zračenja.

Opširnije čitajte na www.inz.ba.

IZVORwww.brckodanas.com; www.inz.ba;
Prethodni postPlave zone svijeta – mjesta gdje se živi duže od 90 godina
Sledeći postBolji posao – sedmična ponuda poslova