Svako godišnje doba sa sobom nosi svoje posebnosti i iziskuje određeni režim ishrane, zbog specifičnih potreba organizma usljed vanjskih faktora, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Voda, voće, povrće…
Dok traju vrući ljetni dani, jako je važno ishranu prilagoditi tim uslovima, da bi organizam mogao što lakše da podnese visoku temperaturu.
„Upravo povišena ljetna temperatura, koja dovodi i do povišene temperature tijela, a time i do znojenja, može da dovede do pretjeranog gubitka tjelesnih tečnosti, odnosno do dehidratacija tijela. Simptomi dehidratacije su glavobolja, suva koža, suva usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje“, pojašnjava nutricionistkinja INZ-a Maja Trifković.
Na dehidrataciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidrataciji organizma.
„Voda je najbolje piće za rehidrataciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci da pijete minimalno osam do 10 čaša vode dnevno, što se, naravno, prilagođava obimu fizičke aktivnosti, budući da dodatna fizička aktivnost povećava potrebe za vodom, koja se gubi znojenjem. Osim za vodom, povećane potrebe za tekućinom ljeti mogu se nadoknaditi i svakodnevnim unosom sezonskog voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, dinja, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…), kao i cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatizovanim vodama, izotoničnim napitcima, naročito ukoliko se osoba bavi jačom fizičkom aktivnošću, te fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite“, ističu stručnjaci INZ-a.
Osim o dovoljnoj hidrataciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da ishrana bude zasnovana na laganoj, lakše probavljivoj hrani, bogatoj vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži hranu s manjom količinom masnoća, a bogatu vlaknima, vitaminima, mineralima i vodom. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan – tri glavna obroka i dva međuobroka, radi ubrzanja metabolizma i podsticanja probave, bez osjećaja težine, a za povećanje energije i vitalnosti.
Neka obroci izgledaju što šarenije, obroke pripremati sa što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo, uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa peradi ili ribe. Za užinu – razne salate od voća svih boja, radi unosa vitamina, minerala i dovoljne količine antioksidanasa, koji ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju, savjetuju stručnjaci.
Ne masnoj i prerađenoj hrani
Uvijek, ne samo ljeti, ali ljeti posebno, trebalo bi izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, zaslađene sokove, ali i pretjerane količine alkoholnih pića i pića bogatih kofeinom zbog opasnosti od dehidratacije organizma.
Masna i teško probavljiva hrana opterećava probavu, uzrokuje pojačano znojenje i može, između ostalih štetnih posljedica po organizam, dovesti do dehidratacije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima.
„Ukoliko ste ljeto dočekali sa viškom kilograma, kojih se želite riješiti, znajte da je ovo godišnje doba idealno za „topljenje“ kilograma, jer ompogućava brojne aktivnosti na otvorenom, kao što su šetnja, brzo hodanje, rolanje, vožnja biciklom, plivanje, rad u vrtu i bašti i brojne druge aktivnosti, koje će vam, uz nutritivno bogatu i laganu ljetnu ishranu, pomoći da se brže i lakše riješite suvišnih kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opšte zdravstveno stanje“, ističu stručnjaci INZ-a.
