Odjeljenje za javnu sigurnost Vlade Brčko distrikta obilježilo je danas Svjetski dan borbe protiv mina. Na prikladan način skrenuli su pažnju na sve probleme sa kojima se suočavaju u ovom nezahvalnom poslu ali i podsjetili šta se sve do danas učinilo u procesu čišćenja zemlje od minsko eksplozivnih sredstava. I u Distriktu, kao i u ostatku zemlje, najkritičnije je područje oko nekadašnjih linija razdvajanja.
U svjetlu obilježavanja 4. aprila, Svjetskog dana borbe protiv mina, nadležni su još jednom podsjetili da je prisustvo mina i u našoj lokalnoj zajednici veoma izraženo. Iako je od završetka rata prošlo dosta vremena mine su i dalje oko nas i naša realnost je da sa njima živimo. Oko 3 miliona kvadratnih metara čeka za razminiranje ove godine u Brčko distriktu. Prioritet će biti obala rijeke Save, a iz Odjeljenja za javnu sigurnost se nadaju da će uspjeti u ovoj godini završiti u dio ispod fabrike Interplet, koji je bio u međunarodnom tenderu, a sve kako bi se opasnost od izloženosti minana što više smanjila.
“Podsjetiću da smo prije dvije godine imali smrtni slučaj i povređivanje na prostoru Boderišta. Najbolja poruka stanovnicima Brčkog bi bila da pripaze i ne vjeruju glasinama nego jasnim uputstvima, da budu oprezni jer mine ne biraju”, kazao je Uroš Vojnović, šef Odjeljenja za javnu sigurnost.
I demineri su nažalost prinuđeni da svoje zadatke i aktivnosti usklađuju sa iznosom sredstava koji imaju na raspolaganju. Deminiranje je skup posao, a ove godine je u budžetu Brčkog planirano oko milion maraka za aktivnosti deminiranja. No sve zavisi od usvajanja tog dokumenta.
“Nadamo se da će u nekim narednim godinama doći do promjene metodologije što se tiče čišćenja minskih polja. Ja lično, kao šef Odjeljenja za javnu sigurnost, nisam zadovoljan ali ne radom mojih ljudi, BH MAC-a ili nekog drugog, nego isključivo metodologijom. 21 godinu nakon završetka rata imamo oko 19 miliona kvadrata sumnjivih površina”, kazao je Vojnović.
Podaci BH MAC-a govore da je do 2007. godine u Brčkom bilo preko 117 miliona kvadratnih metara sumnjivih površina a danas je taj broj sveden na oko 20 miliona. No ta cifra je i dalje zabrinjavajuća, te stoga i ne čudi apel koji se kontantno upućuje stanovništvu, pogotovo u vrijeme kada se vrše sjetve i kada su pojačani boravci u prirodi. Mine ne biraju i opasne su po svakoga pa i one stručnjake koji rade na njihovom ukljanjanju.
“I zato napominjem da se ne isplati ulaziti u sumnjiva područja. Ne isplati se uklanjati oznake. Ovaj dan treba da nosi poruku ljudima da to ne čine”, kazao je Esad Aletić, šef Kancelarije BH MAC-a u Brčkom.
Strategija za period 2009 -2019 “BiH bez mina”, odobrena od strane Vijeća ministara, predviđa da njenim istekom mine budu stavljene pod kontrolu. Međutim ona podrazumijeva i preko 70 miliona maraka ulaganja na godišnjem nivou. Poražavajuća je činjenica da tih sredstava nema dovoljno te se i period predviđen za čišćenje mina sve više produžava. Trenutno se radi revizija strategije a ishod iste zavisi od odgovora iz Ženeve. Bilo kako bilo problem zvan minska polja nas čeka, a zavisi od ulaganja.
“Sreća je što Vlada Brčko distrikta ulaže međutim to nije slučaj sa većim dijelom BiH. Svi čekaju nešto sa strane međutim sve je manje sredstava za deminiranje. Zato bih poručio da se svi zajedno uključimo u ovaj proces”, kazao je Aletić.
Procjene su da oko pola miliona građana BiH živi pored ili u neposrednoj blizini minskih polja. Prema posljednjim podacima u našoj zemlji je preko 1400 zajednica koje su ugrožene minama, što nas svrstava u sam vrh zemalja po broju zaostalih minsko eksplozivnih sredstava u Evropi.
(BDCTV)
