Naše krajeve početkom ove sedmice zadesiće novi toplotni talas, a meteorolozi najavljuju da bi maksimalna dnevna temperatura mogla da dosegne i 40 podjeljak na celizujusovoj skali.
To iziskuje posebnu pažnju i brigu za zdravlje svakog organizma, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
„Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, bez obzira da li ćete boraviti u gradu, pored jezera ili na moru, ovo godišnje doba zahtjeva promjenu načina života, od prehrane i odijevanja, do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom. Negativni uticaji toplote na zdravlje su predvidivi i uglavnom se mogu spriječiti. Postoje smjernice za širu javnost i zdravstvene stručnjake o suočavanju s ekstremnim vrućinama“, kažu u INZ-u.
Stručnjaci INZ-a ističu da brzi porast toplotne energije ugrožava sposobnost tijela da reguliše temperaturu i može da rezultuje nizom negativnih zdravstvenih stanja, uključujući toplotne grčeve, toplotnu iscrpljenost, toplotni udar i hipertermiju.
Produženi periodi visoke dnevne i noćne temperature, stvaraju kumulativni fiziološki stres u ljudskom tijelu, što je posebno rizično za oboljele od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i bubrežnih bolesti. Toplotni talasi često izazivaju vanredne situacije i rezultuju gubitkom radne sposobnosti, produktivnosti, zdravstvenim problemima, pa i smrću.
„Da bi sebe i druge zaštitili od vrućine, neophodno je da rashladite prostor u kojem boravite, preporučeno u večernjim i ranim jutarnjim časovima, a nakon provjetravanja da spriječite direktan uticaj sunca, pogotovo u toku dana od 10:00 do 17:00 časova. Izbjegavajte, kad god možete, izlazak napolje, a pogotovo fizičke aktivnosti tokom najtoplijeg dijela dana, nipošto niti u bilo kojim okolnostima ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranim vozilima, te obavezno održavajte tijelo hidriranim, odnosno snabdjevenim vodom i tekućinama“, kažu u ovom institutu.
Za one koji se još nisu počeli sunčati, preporuka stručnjaka je da se sa tim počne postepeno – prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme, uz izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevim zracima u periodu od 10:00 do 17:00 časova, oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.
„Zbog visoke temperature i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je da tečnost unosite polako, u malim količinama i pri tome izbjegavate alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidrataciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenom, sportisti …) i uz to su skloni nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezijum, kalijum, natrijum i sl.).
