Svake godine dolaskom toplijeg vremena, zdravstveni radnici zabilježe porast broja ugriza krpelja, zbog češćeg boravka ljudi u prirodi.
„Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži u tijelu duže vremena i ako njegova krv dođe u kontakt sa krvlju pacijenta“, navodi se u upozorenju Instituta za sigurnost hrane iz Zenice
Krpelji, parazitarni insekti, hrane se krvlju žrtve i tako prenose i zarazne bolesti, koje se u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene.
Za aktivnost krpelja vrlo je važna viša temperatura i vlažnost, pa su zato najbrojniji i najaktivniji u proljeće i tokom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rjeđe. U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu i na livade, često i sa svojim ljubimcima. Na taj način se izlažu i mogućem ugrizu krpelja.
Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. Najbolji način zaštite od krpelja je nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i zatvorene obuće.
Prije polaska u prirodu, nanijeti na kožu repelente, tj. sprej i kreme koje odbijaju insekte, a po povratku kući detaljno provjeriti kožu, posebno djelove gdje je najnježnija, odnosno iza vrata, uva, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd. Kod pregleda male djece, posebno obratiti pažnju na glavu, jer su djeca niska i veoma često se krpelj zakači baš na taj dio tijela.
„Osobe koje primjete zakačenog krpelja na tijelu trebalo bi da ga čim prije uklone čistim rukama i dezinfickovanom pincetom, na način da se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata. U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se u hitnu medicinski pomoć. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinfikovati ga i još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože. U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda, trebalo bi primjeniti neki protivalergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma“, navodi se u upozorenju Instituta.
Krpelji muče i ljubimce
Kod životinja, naročito pasa, najbolja je preventiva sistemska upotreba sredstava za zaštitu od krpelja, te svakodnevno pregledavanje pasa i uklanjanje krpelja. Danas postoje vrlo efikasni preparati, u obliku tableta, spot-on preparata, te ogrlica, čijom se redovnom upotrebom, naročito u sezoni krpelja, značajno može smanjiti rizik od oboljenja. Za bolesti koje prenose krpelji najvažnija je redovna mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine, te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje, a preporučuje se i vakcinacija pasa.
Više informacija na linku: https://inz.ba/inz-upozorava-oprez-krpelji/
