Pećka Patrijaršija – kamen temeljac srpske istorije

640

Vjekovno sjedište srpskih arhiepiskopa i patrijarha srpske pravoslavne crkve nalazi se nadomak Peći – kraj Pećke Bistrice, a na ulazu u Rugovsku klisuru na Kosovu i Metohiji.

To je ujedno, od XIII vijeka, i stecište teologa, književnika, umjetnika i najumnijih Srba minulih vremena, u kojem se čuva bogata umjetnička i crkvena baština.

Kako se navodi na sajtu spc.rs, ne zna se tačan datum osnovanja matične crkve u Pećkoj Patrijaršiji. Zna se da je još za života Svetog Save (1175. – 1236.), prvog arhiepiskopa srpskog, na mjestu gdje rijeka Bistrica napušta Rugovsku klisuru i ulazi u ravnicu omeđenu Prokletijama, osnovan metoh manastira Žiča, tadašnjeg sjedišta srpske arhiepiskopije. Tu je tridesetih godina XIII vijeka Savin najbolji učenik i nasljednik na tronu arhiepiskopa sve srpske zemlje, Sveti Arsenije Sremac, podigao hram Svetim Apostolima i učinio ga prestolom poglavara Srpske pravoslavne crkve.

Dalje se navodi da ga „na takvu odluku nije podstakla samo bogomdana ljepota prirode, već i činjenica da se grad Peć tada nalazio u samom geografskom centru srpske države. Kada je kralj Dušan odlučio da se proglasi carem Srba i Grka, u isto vrijeme je i starešina pravoslavne crkve u njegovoj proširenoj državi trebalo da dobije titulu patrijarha. Na Državnom saboru u Skoplju, na Cveti 9. aprila 1346. godine, svečano je proglašen za srpskog patrijarha dotadašnji pećki arhiepiskop, raniji logotet Dušanov, Joanikije II, a već sedam dana kasnije, na sam Vaskrs 16. aprila 1346. godine, bugarski patrijarh Simeon, sa novim pećkim patrijarhom Joanikijem II i ohridskim arhiepiskopom Nikolom, uz prisustvo cijelog sabora srpske crkve, krunisao je Dušana za cara Srba i Grka“.

Izvor fotografije: spc.rs

Kako sam ranije pisala, crkveni kompleks manastira Pećka Patrijaršija čine četiri crkve koje datiraju iz XIII i XIV vijeka. Najstarija je crkva Svetih Apostola, koja je ujedno i nastarija građevina u manastirskom kompleksu, a koju je podigao arhiepiskop srpski Arsenije I prije 1234. godine. Po njegovom nalogu je i živopisana, a sjedište srpske crkve premješteno je iz Žiče u Peć. Druga je crkva Svetog Dimitrija, koja se sa sjeverne strane oslanja na Sv. Apostole. Nju je podigao arhiepiskop Nikodim oko 1320. godine i zaslužan za njeno freskopisanje u periodu od 1324. do 1327. godine. Zatim, crkva Bogorodice Odigitrije, sagrađena kao prvi graditeljski poduhvat arhiepiskopa Danila II u Pećkoj patrijaršiji i oslikana nakon 1330. godine. Uz južnu fasadu crkve Bogorodice Odigitrije 1337. godine podignuta je mala crkva Svetog Nikole, za vrijeme arhiepiskopa Danila II.

Poslije Prvog svjetskog rata i ujedinjenja srpske crkve 1920. godine, mitropolit Dimitrije je 1924. godine ustoličen za patrijarha obnovljene srpske Patrijaršije. Od tada, svi izabrani patrijarsi ustoličuju se u Pećkoj Patrijaršiji, koja je pod direktnom administracijom patrijarha srpskog.

Kompleks manastira Pećke Patrijaršije bio je zaštićen bedemima sa pet kula. Od prvobitnog utvrđenja i pomoćnih zgrada, danas su ostali samo temelji. Konaci iz XIX veka stradali su u požaru 1981. godine, ali su obnovljeni 1983. godine. Nova patrijarhova rezidencija završena je 1991. godine.

Više od 660 godina nakon osnivanja manastira, Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Odlukom Komiteta za svjetsku baštinu, na spisak ugroženih spomenika i pod svoju zaštitu, stavila je manastir Pećku Patrijaršiju.

Kako Pećka Patrijaršija izgleda iz vazduha, pogledajte u videu iz 2018. godine koji smo preuzeli, sa velikom zahvalnošću, od Aleksandra Jeremića, koji je, zajedno sa braćom Lazarom, Dušanom i Milošem Radivojevićem, autor ovog videa.

Ono što je jedinstven slučaj, jeste da se nedaleko od Brčkog, prema selu Sandići, nalazi komad zemlje koji pripada Pećkoj patrijaršiji i ova priča tek treba da dobije epilog, a sve zahvaljujući shi-igumaniji Fevroniji, u Sandićima rođenoj Petri Božić, koja je 55 godina bila igumanija ovog manastira i sve što je materijalno posjedovala na ovom svijetu ostavila je svojoj Pećkoj Patrijaršiji, pa tako, zajedno sa sestrom Julijanom, i nepokretnosti nadomak Brčkog.

Jelena Lugonja

IZVORwww.brckodanas.com; www.spc.rs;
Prethodni postVasil Hadžimanov bend u Brčkom
Sledeći postTeško ranjena žena u Gornjem Rahiću, napadač lišen slobode