Privreda i ekonomija u osnovi ne poznaju takve termine, ali u realnosti vrlo često se susrećemo sa mišljenjem da su određeni poslovi „predodređeni“ za žene, odnosno muškarce. Ovakav trend u startu predstavlja diskriminaciju prema oba pola, što savremeno društvo sebi ne bi smjelo dozvoliti. Problem određivanja zaposlenja prema polu je veći činom da su žene globalno manje plaćene za iste poslove u odnosu na muškarce, navodi se u saopštenju GIZ kancelarije u Sarajevu.
Prema istraživanju Paylab-a, koje je provedeno u 13 zemalja, a između ostalog i u Bosni i Hercegovini, ustanovljeno je da su žene u glavnom gradu BiH manje plaćene i do 25% za isti posao u odnosu na muškarce. Ovaj podatak nešto je manji u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini i iznosi 17,6%. Ni prosjek Evropske unije nije mnogo bolji.
„Prema podacima Eurostata, razlika u platama između muškaraca i žena u Evropskoj uniji u prosjeku je 16%. Podaci Paylab-a pokazuju da je u Bosni i Hercegovini svega 6% žena zaposleno na najplaćenijim pozicijama. Ovo istraživanje, a koje je rađeno u saradnji sa portalom Plata.ba, pokazuje da muškarac prodavac prosječno zarađuje 807,54 KM, dok žena, na istoj poziciji, ima prosječnu platu 670,29 KM. Takođe, zabrinjava podatak da veliki postotak žena radi za najnižu platu – čak 15% svih zaposlenih žena u regiji, u odnosu na 7% muškaraca“, kažu u ovoj organizaciji.
Kao što ni u privredi ne postoje predodređeni poslovi za žene i muškarce, tako ne postoje ni „muške“ ili „ženske“ škole. Ipak podaci pokazuju da se muškarci, odnosno dječaci, radije upisuju u srednje stručne škole u odnosu na djevojčice. Tako je u školskoj 2018./2019. godini u srednje stručne škole u Bosni i Hercegovini bilo upisano više od 16.000 dječaka i nešto više od 6.000 djevojčica. Takve okolnosti dovele su do neravnomjernog i neravnopravnog odnosa prema djevojčicama, ali i prema dječacima u određenim zanimanjima.
„Ne postoje “muški” i “ženski” poslovi, kao što ne postoje ni “muške” i “ženske” škole. Cjelokupno društvo mora biti uključeno da bi se ovakve etikete smanjile, a u konačnici i potpuno izbrisale. Roditelji i školski sistem trebalo bi da budu u službi zaštite učenika i da doprinesu ohrabrivanju djece da upisuju srednje škole za koje imaju preferencije“, kažu u GIZ-u.
Zato projekat pod nazivom „Stručno obrazovanje u BiH“, koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švajcarske i SR Njemačke, osim svojih redovnih aktivnosti, dodatno nastoji da podigne svijest o značaju rodne ravnopravnosti u obrazovnom sistemu, odnosno rodno odgovornog obrazovanja, te da motiviše djevojčice/ djevojke da se odluče za upis u škole, odnosno za zanimanje u skladu sa njihovim interesovanjima, talentima i vještinama, bez obzira na stereotipe i predrasude kada je riječ o tzv. muškim i ženskim zanimanja.
„U narednom periodu u okviru projekta planirani su treninzi za nastavnike i nastavnice partnerskih srednjih stručnih i tehničkih škola sa ciljem upoznavanja nastavnog kadra sa konceptom rodne ravnopravnosti u kontekstu srednjeg stručnog obrazovanja, ali i sa ciljem zajedničkog kreiranja praktičnih alata i smjernica o tome kako efikasno uključiti rodnu perspektivu u strukture, sisteme, programe i aktivnosti srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Projekat se zalaže za poboljšanje srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje će mladićima i djevojkama ponuditi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tržištu rada“, navodi se u saopštenju.
