U ruralnom području gje Maksim odrastao, posjedovanje običnog oružja je bila sasvim uobičajena stvar međutim on se nije susreotao sa mnogo vatrenog oružja. Kao što je napisao u svojoj autobiografiji, ljudi su prestali nositi muskete u crkvu svake nedelje i često su išli u lov bez njih. Jednom je bio u lovu na medvjeda sa sjekirom dok je njegov kolega za lov koristio dveni štap. “Životna ambicija mog oca bila je da ubije medvjeda – ali to nikada nije uspio” napisao je Maksim.
Makism je svoju karijeru započeo radeći s drvetom. U svom prvom poslu radio je 14 sati dnevno, gradeći kolica i zarađivao 4 dolara mjesečno. Tada je imao 14 godina. Između ostalog bavio se i ukrašavanjem kočija, radio s mašinama za šivenje i sa mesingom. Stekao je reputaciju osobe opsjednute da unaprijedi i poboljša sve na što je naišao.
U djetinjstu, Maksim je napravio svoj lični hronometar i dizajnirao nekoliko kompleksnih zamki za miševe. Kasnije je patentirao svoj dizajn za vikler i izumio automatsku prskalicu koja se sama aktivira prilikom požara.
Posle svega toga, fokusirao se na električnu rasvjetu i leteće mašine. 1890. godine New York Times-u je pisao o svojim vjerovanjima da bi mogao da izgradi mašinu koja bi letjela zrakom i koja bi se koristila u vojne svrhe. Ako to ne bi uspejlo njemu, nekom drugom zasigurno posle bi, tvrdio je.
1881. godine dolazi u Pariz na globalnu Električnu izložbu. Na tom putu je napravio prve skice eksperimentalnog oružja koje je nazvao automatska puška. Ubrzo nakon toga, napušta posao u SAD kako bi u Engleskoj nastavio da radi na svom novom izumu.
Kada je Maksim izgradio prvi model, 1884. godine, mogao je ispaliti 666 metaka u minuti. Trošio je na hiljade metaka kako bi demonstrirao oružje mnogobrojnim skepticima. Jedan od posjetilaca bio je njegov prijatelj Francis Pratt, inžinjer mehanike i suosnivač proizvođača oružja Pratt & Whitney, koji je tada izjavio da nije mogao da vjeruje dok se lično nije uvjerio u genijalan izum.
Do kraja 1890-ih godina, Maksim je proizvodio svoje oružje u Engleskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Španiji. Putovao je Evropom i demonstrirao svoj izum vojnim zvaničnicima, koji su ga naručivali u ogromnim količinama.
Tokom demonstracije u Švicarskoj, Maksim je priznao da nema oružja u svijetu koje bi moglo ubiti toliki broj ljudi i konja za tako kratko vrijeme, pri čemu mu je jedan od oficira rekao da je njegovo oružje ipak, „prebrzo“.
“To je zaista najjezivija naprava koju sam ikada video ili zamislio” – odgovorio mu je Maksim.
New York Times je 1897. godine Maksimov izum nazvao “strašni automatski motor rata”, i postojanje istog može uvijeriti svjetske lidere da diplomatski rješavaju sukobe.
“To su instrumenti koji su stvorili revoluciju u ratovanju a zbog svojih razornih efekata tjeraju lidere da dobro razmisle prije nego upute svoju državu u rat…” napisao je Times 1897.
Međutim čim je izbio rat, pokazalo se da su mitraljezi katastrofalan izum. To oružje ubilo je milione ljudi u Prvom svjetskom ratu – konflikt koji postao poznat kao “Rat mitraljeza” u kojem je ginulo i po desetine hiljada ljudi u jednom danu.
Iako je Maksim bio oduševljen svojim izumom, ubrzo je shvatio šta je zapravo donio na svijet.
U vrijeme kada je zavladao bronhitis dizajnirao je novu vrstu inhalatora. Bio je ponosan na svoj novi pronalazak međutim kolege koje su još uvijek bili u poslu s oružjem kritikovali su ga jer navodno troši svoj talenat na kvazi-nauku.
„Ovaj svijet je zaista čudan. Ja sam bio prvi čovjek na svijetu koji je napravio automatsku pušku. Zapanjujuće je kako me ovaj pronalazak brzo digao na vrhunac slave. Da je u pitanju bilo nešto drugo, a ne mašina za ubijanje, ne bih se ja tako lako proslavio.“ – napisao je…
(brckodanas.com)
