Srčani udar je uzrokovan poremećajem protoka krvi do srca. Kod muškaraca se obično javljaju bol u grudima, teško disanje, bol koja se širi u lakat, lijevo rame ili vilicu, te preznojavanje, i to je tipična klinička slika onoga što se naziva infarktom miokarda kod muškaraca. Dugo se smatralo da su simptomi isti kod oba pola, međutim u posljednjih nekoliko godina uočeno je da klinička slika kod žena može da bude potpuno drugačija, jer osjećaj probadanja u grudima, netipični bolovi i smetnje u prsima uglavnom ne podsjećaju na problem u radu srca.
(Pre)poznavanje simptoma srčanog udara, može pomoći ženama da što prije potraže medicinsku pomoć, što im u većini slučajeva može spasiti život, jer je, nažalost, vjerovatnoća preživljavanja srčanog udara manja kod žena, nego kod muškaraca.
Glavni razlog su upravo simptomi, koji kod žena mogu biti veoma neobični, pa žene imaju veću vjerovatnoću da dožive takozvani „tihi“ srčani udar. Takođe, ženska biologija stvara jedinstvene faktore rizika za srčani udar, jer neke bolesti koje povećavaju rizik, poput sindroma policističnih jajnika, nisu prisutne kod muškaraca.
Simptomi srčanog udara kod žena
Ljudi, žene, uglavnom razmišljaju o srčanom udaru kao zdravstvenom problemu koji se pojavi iznenada. Međutim, istraživanja ukazuju na to da žene doživljavaju simptome i nekoliko nedjelja prije srčanog udara. Simptomi mogu biti stalni, ili ih možete osjetiti na trenutak i nakon toga prestanu.
Osam simptoma mogućeg srčanog udara kod žena su (ne moraju se pojaviti svi simptomi):
1. bol u grudima (zategnutost grudnog koša, pritisak u grudima, stezanje i bol u grudima)
2. ekstremno neobičan umor (umor mogu da izazovi i neke inače jednostavne aktivnosti, a jak umor se osjeća i neposredno prije napada)
3. slabost i drhtavica (praćeni anksioznošću, vrtoglavicom, nesvjesticom)
4. kratak dan (otežano disanje, praćeno bolom u grudima; dešava se i da pojedine žeme osjećaju nedostatak dana u ležećem položaju, dok se situacija umiri kada sjednu)
5. znojenje (prekomjerno znojenje, bez posebnog uzroka, ili pak osjećaj hladnoće, iako nije hladno)
6. bol u gornjem dijelu tijela – vrat, vilica, gornji dio leđa ili ruke, bol koji se širi
7. poremećaj sna (poteškoće sa spavanjem, neuobičajeno buđenje preko noći, osjećaj umora, iako je žena dovoljno spavala) i
8. problemi sa stomakom (bol ili pritisak u stomaku, problemi sa probavom, mučnina, povraćanje).
Rizik od srčanog udara raste u menopauzi, zbog pada nivoa estrogena, a simptomi srčanog udara u ovoj fazi uključuju:
bol ili nelagodnost u rukama, leđima, vratu ili stomaku
ubrzan ili nepravilan rad srca
jak bol u grudima
znojenje bez fizičkog naprezanja
Faktori rizika za srčani udar kod žena uključuju:
starost (osobe starije od 55 godina su u većem riziku od srčanog udara; razlog tome može biti to što hormoni pružaju određenu zaštitu od srčanih bolesti, prije nego što žena uđe u menopauzu)
porodična anamneza (ukoliko je žena potomak ili ima krvnog srodnika koji je imao srčani udar u dobi između 55. i 65. godine života, smatra se da ima porodičnu anamnezu i povećan rizik od dobijanja srčanog udara)
zdravstveno stanje (hipertenzija i holesterol povećavaju rizik od srčanog udara i kod muškaraca i kod žena)
medicinska stanja (žene koje boluju od dijabetesa, gojaznosti ili autoimunih bolesti imaju veći rizik od dobijanja srčanog udara, a endomertioza ili preeklamsije u toku trudnoće takođe povećavaju rizik)
životni stil (konzumiranje duvana ili stimulansa takođe povećavaju rizik od srčanog udara).
Kada potražiti pomoć ljekara
Britanska fondacija za srce savjetuje svim ženama starijim od 40 godina, da idu na redovne preventivne preglede. To će pomoći da se rano otkriju eventualni faktori rizika i smanji šansa za dobijanje srčanog udara.Takođe, voditi računa da se pod kontrolom drži povišen pritisak i holesterol u organizmu, izbjegavati konzumiranje cigareta i narkotika, održavati normalnu kilažu, tj smršati ukoliko je prisutna gojaznost, biti fizički aktivan i praktikovati uravnoteženu ishranu.
Žena koja osjeti neobičan umor, kratak dah, bol u gornjem dijelu tijela (uključujući ruke, leđa, vrat, vilicu ili ramena), vrtoglavicu, mučninu, ubrzan i nepravilan rad srca, znojenje, anksioznost, povraćanje .. trebalo bi da se što prije javi svom ljekaru, koji će, nakon pregleda, da procijeni koje su dalje analize neophodne.
