Nasljedni faktor, stres, ali i nezdrave životne navike su česti uzroci mnogih bolesti, pa tako i kada je riječ o kardiovaskularnim oboljenjima. Bolesti srca i krvnih sudova danas predstavljaju vodeći uzrok smrti i u ogromnoj mjeri utiču na kvalitet života čovjeka. Zato je od ključne važnosti da preventivno djelujemo.
Prevencija, prije svega, uključuje promjene nezdravih životnih navika i redovne medicinske preglede, radi rane dijagnoze i liječenja. Pa ako i vi sumnjate ili imate simptome koji bi ukazivali na neku od bolesti poveznih sa srcem i krvnim sudovima, javite se vašem izabranom ljekaru. On će vas uputiti na specijalistu iz ove oblasti medicine. Ukoliko se dijagnostikuje neka od kardiovaskularnih bolesti, kardiolog određuje terapiju, koja je u najvećem broju slučajeva doživotna.
Da biste to izbjegli, potrudite se da zdravijim načinom života maksimalno smanjite rizik. U ovom tekstu opisaćemo nekoliko skrivenih simptoma koje sami možete prepoznati i koji će vam biti pokazatelj da treba da odete na ljekarski pregled.
Šta su kardiovaskularne bolesti?
Prije nego što krenemo sa simptomima, važno je objasniti šta su i koje su to najčešće kardiovaskularne bolesti. Jednostavnim rječnikom, to su oboljenja koja zahvataju srce i krvne sudove. U tu grupu spada čitav spektar različitih oboljenja.
- Koronarna bolest srca – oboljenje arterija koje hrane srčani mišić. Kod koronarne bolesti dolazi do sužavanja arterija jer se na njihovim zidovima stvara plak. On onemogućuje dovoljan protok krvi i kiseonika do srca što može izazvati anginu pektoris i srčani udar ili infarkt
- Cerebrovaskularne bolesti – oboljenja krvnih sudova koji omogućuju dotok krvi u mozak. Jedna od posljedica može biti i moždani udar. On se događa kada se krvni sud koji vodi do mozga začepi ili pukne. To dovodi do oštećenja mozga i gubitka određenih funkcija kao što su govor, kretanje ili osjećaj.
- Urođene srčane bolesti – se javljaju kao posljedica abnormalnosti u razvoju srca kod djeteta prije njegovog rođenja. U fazi embrionalnog razvoja srce se ne formira pravilno što može dovesti do njegovih strukturnih nedostataka, odnosno srčane mane.
- Periferna arterijska bolest – odnosi se na oboljenje krvnih sudova koji transportuju krv do i kroz ruke i noge. PAB nastaje kada se arterije postepeno sužavaju uslijed nakupljanja plaka koji se sastoji od holesterola, masti i drugih jedinjenja koja se nalaze u krvi.
- Reumatska srčana bolest – javlja se kao hronična upalna bolest srca koja nastaje zbog nepravilnog odgovora imunog sistema na infekciju beta hemolitičkim streptokokom iz grupe A. Ova bolest najčešće napada djecu i mlade osobe i može dovesti do oštećenja srčanog mišića i zalizaka.
- Duboka venska tromboza i plućna tromboembolija – formiranje krvnih ugrušaka koji se iz donjih ekstremiteta mogu odvojiti od zidova krvnog suda i dospeti u srce i pluća.
Sve ove bolesti, osim naravno genetskih, možete preduprediti i smanjiti rizik od njihovog nastajanja zdravim životnim navikama i prehranom koja čuva srce i krvne sudove.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti
Kardiovaskularne a prije svega srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Zato je veoma važno prepoznati znake ovih oboljenja kako bi se one mogle što prije dijagnostikovati i pravovremeno liječiti.
#1 Bol u grudima
Bol u grudima je jedan od najčešćih simptoma bolesti povezanih sa srcem. Može se pojaviti tokom fizičke aktivnosti poput vježbanja ili dužeg napornog fizičkog rada. Bol se može širiti prema lijevoj ruci, vratu, ramenu ili vilici. U najvećem broju slučajeva u pitanju je angina pektoris i nestaje nakon odmora ili uzimanja lijekova. Međutim, bol u grudima koja traje duže od pet minuta i ne prolazi nakon odmora ili uzimanja nitroglicerina može biti znak srčanog udara ili infarkta miokarda.
#2 Ekstremni umor
Umor je jedan od nespecifičnih simptoma kardiovaskularnih bolesti. Može imati i druge uzroke poput stresa, loše prehrane, nedostatka sna ili anemije. Zato, ako osjetiti umor ne znači nužno da imate neke kardiovaskularne probleme, ali je jako važno da obratite pažnju na druge simptome i ako se često ponavlja obavezno da se javite ljekaru.
Ako su u pitanju kardiovaskularni problemi do umora može doći jer srce ne pumpa dovoljno krvi u organizam. Na taj način tijelo ne dobija dovoljno kiseonika i hranljivih materija, što za posljedicu ima umor. To je slučaj kada ljudi boluju od koronarne ili ishemijske bolesti srca ili aritmije (stanje u kome srce ima nepravilne otkucaje, neujednačeno ili ubrzano radi).
#3 Dispneja – otežano disanje
Još jedan od simptoma kardiovaskularnih bolesti koji se posebno često javlja kod srčanog zastoja i koronarne bolesti srca je dispneja ili otežano disanje. Takođe može biti i kratak dah. Otežano disanje ili kratak dah mogu ukazivati na aterosklerozu, već pomenutu ishemijsku bolest srca, kongestivnu srčanu insuficijenciju.
Naravno, možete se lako zamoriti ako niste u formi ili ste prethodno bili bolesni pa se još uvijek niste oporavili, ali otežano disanje je simptom koji nemojte olako shvatiti. Ako imate kratak dah ili otežano disanje dok izlazite iz automobila ili se penjete svega par spratova stepenicama, znajte da problem može biti povezan sa srcem.
#4 Česta vrtoglavica
Osjećaj da gubite svijest obično znači da nemate dovoljno krvi u mozgu. Iako za to može biti puno uzroka, jedan od njih je i nepravilan rad srca, posebno ako vam se vrti u glavi odmah nakon što ustanete. Vrtoglavica može ukazivati na probleme sa aritmijom, visokim i niskim krvnim pritiskom i srčanom insuficijencijom. Sa druge strane, ako često imate vrtoglavicu odmah nakon što jedete, možda bolujete od postprandijalne hipotenzije ili niskog krvnog pritiska nakon jela. Ovo je često dugoročna posljedica ukočenosti arterija uslijed visokog krvnog pritiska.
#5 Plava ili ljubičasta boja na koži
Kada je jako hladno naša koža može postati pomalo plavičasta ili ljubičasta. Međutim, ako je napolju toplo a vi imate već opisanu boju kože onda to može biti znak da vaša krv ne dobija dovoljno kiseonika. Ako je problem kardiovaskularne prirode to može biti zato što su krvni sudovi začepljeni, odnosno ne propuštaju dovoljno krvi do vaših ekstremiteta ili drugih dijelova tijela.
Pravilna prehrana i zdrave životne navike poput trčanja ili vježbanja, mogu uticati na smanjenje rizika od začepljenosti krvnih sudova. Zato se potrudite da promjenite način života.
#6 Otečena stopala i potkoljenice
Ovo može biti znak da vaše srce ne radi dobro, odnosno ne pumpa krv u onoj mjeri koja je potrebna vašem tijelu. Kada srce ne pumpa dovoljno krvi ona se zadržava u venama i izaziva oticanje. Nedovoljna količina krvi, odnosno kiseonika i hranjivih materija može uticati na rad pojedinih organa, pa tako na primjer bubrezi mogu imati problema da izbace višak vode i natrijuma iz tijela što takođe može dovesti do pojave oteklina. Preporuka je da ako otečenost nije posljedica uganuća zgloba ili neke druge fizičke povrede odmah posjetite svog izabranog ljekara.
