U Brčko distriktu BiH u završnoj je fazi izrada nacrta Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, koji će da reguliše i dio koji se odnosi na proizvodnju električne energije u domaćinstvima, korišćenjem energije Sunca. Iako ni sada nema zakonskih ograničenja da neko ima solarno postrojenje na krovu, ono što nema pravo jeste da višak električne energije, ukoliko ga ima, predaje u distributivnu mrežu. Ipak, zakon će pobliže regulisati sve aspekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, te prava i obaveze proizvođača, i naravno elektroprivreda, relevantnih službi, regulatora i drugih interesnih strana. Usvajanje zakona očekuje se u ovoj godini, a podršku u izradi zakona lokalnim nadležnim tijelima, daju i predstavnici međunarodne zajednice. Stupanjem zakona na snagu, očekuje se i da se građani i preduzetnici više zainteresuju za ovu oblast.
Prema odredbama zakona, kupac – proizvođač električne energije imaće pravo da proizvodi električnu energiju za vlastitu potrošnju, skladišti električnu energiju, kao i da višak proizvedene električne energije isporuči u mrežu. Okvirna cijena solarnog postrojenja je od 2.500 do 1.000 KM po kW instalirane snage solarnih panela.
“Što je veća elektrana – to je investicija po kilovatu instalirane snage manja. Zavisno od veličine postrojenja, kao i stepena vlastite potrošnje, isplativost je od pet do 10 godina”, piše stranica solarno.net.
Pretpostavka je i da će ugradnju solarnih panela ili proizvodnju električne energije iz biomase, korištenjem vjetra, vode ili drugog obnovljivog izvora, podržati i različite institucije i organizacije, plasiranjem donatorskih sredstava preduzećima i pojedincim.
Kako da neko da u stvari zna kolika bi trebalo da bude snaga solarne elektrane za vlastite potrebe? Na stranici solarno.net objašnjavaju: “Jednostavno saberite vlastitu potrošnju vidljivu na računima električne energije za čitavu godinu i podjelite taj iznos sa 365 (dana). Tako dobijete prosječnu dnevnu potrošnju. Tu dnevnu potrošnju podjelite sa dva, a rezultat predstavlja broj potrebnih instaliranih kilovata solarnih panela. Naravno, ako želite jaču ili slabiju solarnu elektranu, ovaj broj možete poduplati ili prepoloviti, ali vam ne preporučujemo izlazak iz ovih okvira. Evo na primjeru – ako vam je potrošnja bila 4.800 kWh godišnje, što je bh prosjek, prosječna dnevna potrošnja je oko 13 kWh. Proizlazi da vam na krovu treba solarnih panela snage 6.600 vata ili 20 panela po 330W.”
Takođe pojašnjavaju da je solarne elektrane za vlastite potrebe najbolje graditi sa hibridnim inverterom.
“To je pretvarač napona koji, kada solarni paneli proizvode više energije nego što je u tom momentu trošite, višak sprema u baterije, pa je možete koristiti naveče, kada nema sunčeve svjetlosti”, navodi se na ovoj stranici.
Bosna i Hercegovina u cjelini, ne koristi dovoljno mogućnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, iako je cijena električne energije trenutno na istorijskom maksimumu. Prema čistom energetskom paketu Evropske Unije, koji je prihvatila i BiH, cilj je do 2030. godine imati 50 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno do 2050. kompletno dekarbonizovati elektroenergetski sektor, tj. preći u potpunosti na čistu električnu energiju. Da li je BiH u stanju da to učini za 28 godina, ostaje da se vidi.
No, ono što je sigurno jeste da će u tih 28 godina i u Brčkom i u ostatku BiH porasti broj onih koji će na svoje krovove instalirati solarne panele i proizvoditi struju prvenstveno za svoje potrebe.
