Ograničenje kretanja, smanjenje fizičkih kontakata i druženja sa dragim ljudima, gubitak posla ili finansijskih priliva zbog ograničenja radnog vremena, osjećaj bespomoćnosti i beznađa zbog širenja virusa koji može ugroziti (skoro) svakog čovjeka na planeti i brojni drugi problemi uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19, kao i od ranije poznate situacije, poput: problemi sa mentalnim zdravljem, maltretiranje ili diskriminacija, zlostavljanje (porodično, seksualno ili fizičko), tuga, uključujući gubitak voljene osobe od suicida, kraj veze ili braka, dugotrajna fizička bol ili bolest, trenutno prilagođavanje velikim životnim promjenama, kao što su penzija ili otpuštanje, novčani problemi, stambeni problemi, izolovanost ili usamljenost, boravak u zatvoru, osjećanje neadekvatnosti ili neuspjeha, zavisnost ili zloupotreba supstanci, trudnoća, porođaj ili postnatalna depresija, sumje u vlastiti identitet, kulturološki pritisak i drugi oblici traume, mogu izazvati u ljudima suicidne misli i osjećanja.
“Samoubistvo je čin namjernog oduzimanja vlastitog života, dok suicidalna osjećanja mogu biti apstraktne misli o okončanju vlastitog života ili osećaj da bi ljudima bilo bolje bez vas. Mogu biti i razmišljanja o metodama samoubistva ili pravljenje jasnih planova za oduzimanje vlastitog života. Mnogi ljudi razmišljaju o samoubistvu u nekom trenutku svog života i suicidna osjećanja se razlikuju od osobe do osobe. Možda ćete se osjećati nesposobnim da se suočite sa teškim osjećanjima koja proživljavate. Možda manje imate želju da umrete, a više da ne želite da živite život kakav imate,” prenosi na svom facebook profilu novinarka Anne Marie Alves – Ćurčić informaciju sa stranice mind.org.uk.
Suicidalne misli ili osjećanja u početku se čine bezazlenim, ali ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu da budu kobni. Neki od primjera takvih misli i osjećanja su: beznadežnost, kao da nema smisla živjeti, preplavljenost negativnim mislima, nepodnošljiva bol kojoj ne vidite kraj, beskorisnost, neželjenost, osjećaj nepotrebnosti drugima, očaj, kao da nema drugog izbora, kao da bi svima bilo bolje bez vas, osjećaj odvojenosti od tijela i sl.
“Osim toga, osoba u isto vrijeme može da doživljava loš san, uključujući buđenje ranije nego što želi, promjenu apetita, naglo gojenje ili gubitak težine, odsustvo želje da brine o sebi, npr. zanemarivanje svog fizičkog izgleda, javljanje želje za izbjegavanjem drugih, problemi u komunikaciji, nisko samopoštovanje, kao i poriv ka samopovređivanju. Ako se osoba osjeća suicidalno, vjerovatno se već neko vrijeme oseća sve beznadežnije i beskorisnije,” navodi isti izvor.
Ipak, važno je znati i vjerovati u to da pomoć postoji – za početak možete pomoći sami sebi, ali obavezno potražiti i pomoć stručnjaka.
Anne Marie navodi nekoliko praktičnih savjeta koje preporučuju osobe koje su kroz to prolazile:
– “Prođite kroz narednih pet minuta: registrovanje stvari iz minuta u minut može vam pomoći da stvari budu podnošljivije. Nagradite sebe svaki put kada prođe pet minuta.
– Uklonite sve čime biste mogli da naudite sebi: uklonite sve predmete ili stvari koje biste mogli da koristite da sebi naudite ili zamolite nekog drugog da vam ukloni te stvari. Ako ste na nesigurnoj lokaciji, odmaknite se negdje gdje je bezbjednije.
– Napravite svoj sigurnosni ili krizni plan i sliejdite ga. Ovi planovi su dobar način da vam ideje za samopomoć budu dostupne kada se ne osjećate dobro. Recite nekome kako se osećate: bilo da se radi o prijatelju, članu porodice ili čak kućnom ljubimcu, ako nekome drugom kažete kako se osećate može vam pomoći da se osećate manje usamljeno i da imate više kontrole.
– Ako razmišljate o samopovređivanju, pokušajte da koristite tehnike za sprečavanje samopovređivanja: držite kocku leda u ruci dok se ne rastopi i fokusirajte se na hladnoću, pocijepajte nešto na stotine komada, idite pod jako hladan tuš ili kupku.
– Usredsredite se na svoja čula: fokusiranje na miris, ukus, dodir, na ono što čujete i vidite vam može pomoći da umirite misli.
– Tehnika disanja: dugo i duboko udahnite. Izdišući duže nego što udišete može vam pomoći da se osećate mirnije.
– Obratite pažnju na svoje potrebe. Ako možete, pokušajte da uradite sljedeće: uzmite čašu vode, pojedite nešto ako ste gladni, udobno se smjestite negdje, zapišite kako se osjećate.
– Pokušajte da izbjegavate konzumiranje alkohola ili uzimanje rekreativnih droga, jer vam to može pogoršati stanje.
– Izađite napolje: ako se osjećate omamljeno, izađite napolje i osjetite kišu, sunce ili vjetar na svojoj koži. Ovo vam može pomoći da osjetite veću povezanost sa svojim telom.
– I najvažnije – obavezno POTRAŽITE POMOĆ: ako ne možete da razgovarate sa nekim koga znate, pozovite službe za pružanje emocionalne i psihološke podrške, bilo da je riječ o ustanovama za brigu i zaštitu mentalnog zdravlja ili SOS telefonima za pružanje emotivne podrške osobama u krizi i prevenciju suicida”.
Besplatnu psihološku pomoć zbog COVID-19 možete potražiti i kod brčanskih psihologa na broj telefona 061/133 – 949, putem e-maila: drustvopsihologabrcko@hotmail.com i facebook stranice: Društvo psihologa Brčko distrikta BiH.
Posjetite i web stranice Za tebe – Važno je i Centar SRCE koja nudi pomoć i emotivnu podršku osobama u krizi i bavi se prevencijom samoubistva.
Niste sami, nije sramota potražiti pomoć.
