Gradonačelnik Brčko distrikta BiH dr. Anto Domić primio je danas u Gradskoj vijećnici akademike zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Ivu Pranjkovića i prof. dr. sc. Marka Samardžiju, prigodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika.
Nakon prijama eminentni stručnjaci predstavili su nova jezikoslovna izdanja Matice hrvatske, a u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Brčkom za sve pripadnike hrvatske jezične zajednice.
Jezikoslovno djelo Rasprave i članci, Ljudevita Jonkea predstavio je prof. dr. Marko Samardžija, dok je jezikoslovno djelo Dalibor Brozović predstavio prof. dr. sc. Ivo Pranjković. Razgovaralo se i o Srpsko-hrvatskom objasnidbenom rječniku koji je jedno od novijih izdanja Matice hrvatske u Zagrebu.
“Ovo je izvrsna prigoda da se porazgovara o statusu hrvatskog jezika kao ključne odrednice pripadnosti hrvatskog naroda i bila je čast i zadovoljstvo razgovarati sa vrsnim poznavateljima hrvatskog jezika. Organizirali su jedno predavanje koje će dobro doći svima nama za razumijevanje različitosti između jezika sa znanstvene točke gledišta”, rekao je u izjavi gradonačelnik Brčko distrikta BiH dr. Anto Domić.
On je također napomenuo da se u administraciji Distrikta ravnopravno koriste tri jezika ali da njihova primjena u praksi nije uvijek jednostavna.
Prema riječima profesora Samardžije u osnovi je zapravo želja da se ovdje predstave stoljeća hrvatske književnosti, zajednice koju je pokrenula Matica hrvatske prije dosta godina, u okviru koje izlaze i knjige posvećene hrvatskim jezikoslovcima.
U drugom dijelu tribine, čiji su polaznici bili prosvjetni radnici, prije svega nastavnici hrvatskog jezika u brčanskim školama, i uposlenici kulture kroz brojna pitanja od profesora su tražena pojašnjenja o dilemama koje se često susreću u svakodnevnom životu.
Predsjednik HKD “Napredak” u Brčkom dr. Anto Basić kazao je da je tematika vezana za hrvatski jezik i kniževnost značajan dio godišnjeg programa HKD Napredak Podružnice za Brčko distrikt zbog čega je i organizirano novo jezikoslovno izdanje Matice hrvatske. „A, što je veća potvrda identiteta jednog naroda od samog jezika”, zaključio je Basić.
(bdcentral.net)
