Svjetska sedmica dojenja obilježava se od 1. do 7. avgusta u više od 170 država svijeta. Ove godine pod posebnim okolnostima i u znaku globalne pandemije COVID-19. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ova sedmica usmjerena je na važnost saradnje, zajedništva i partnerskih odnosa u promociji dojenja i pružanja podrške mladim majkama.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje prvih šest mjeseci po rođenju bebe, a zatim nastavak dojenja uz dohranu do dvije godine.
Podržite dojenje za zdraviju Planetu
Slogan ovogodišnje Svjetske sedmice dojenja je “Podržite dojenje za zdraviju Planetu”. Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke, te doprinosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, šećerne bolesti i visokog pritiska.
Majčino mlijeko je najbolja hrana za bebu kojoj treba puno energije, hranjivih tvari, minerala, vitamina, masnoća i drugih nutrijenata bitnih za intenzivni rast i razvoj. O dojenju je provedeno na hiljade istraživanja i gotovo sva pokazuju samo pozitivni uticaj na bebu, kažu u Institutu za zdravlje Zenica.
Mnoga istraživanja kažu kako su dojena djeca kao odrasle osobe zdravije, otpornije, zadovoljnije, dugovječnije. Ključ za dugoročno zdravlje čovjeka je upravo u hrani koju unosi, a posebno na početku života, kada organski sistem i imunitet započinju svoj razvoj i trebaju im sprecifični nutrijenti. Njih ima samo mama, odnosno majčino mlijeko.
Prehrana trudnica
“Pravilnu i uravnoteženu prehranu jako je važno uspostaviti prije same trudnoće, a i dalje održavati tokom cijele trudnoće, što je od velikog značaja za majku i novorođenče. Prehrana prije, a i tokom trudnoće treba biti raznolika i uravnotežena, ispunjena svim grupama namirnica u pravilnim omjerima, kako bi se tijelu osigurali svi potrebni nutrijenti u adekvatnim količinama. Prehrana treba biti bogata svježim, neprerađenim namirnicama poput raznog voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki, svježeg nemasnog mesa i ribe. Kad god je moguće, treba birati namirnice iz organske proizvodnje. Kao izvore masnoća birati kvalitetne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su maslinovo ulje, orašasti plodovi, plava riba i slično,” navodi nutricionista INZ-a Maja Trifković.
Tokom trudnoće povećavaju se potrebe za unosom gotovo svih vitamina i mineralnih tvari. Od vitamina, najviše je povećana potreba za vitaminima B grupe, pogotovo folne kiseline (B9), a od mineralnih tvari najviše rastu potrebe za željezom (Fe) i cinkom (Zn). Osim navedenih, povećane su potrebe žene i za vitaminima B12, C, D, A, omega-3 masnim kiselinama (posebno DHA), te za mineralnim tvarima kao što su kalcijum, magnezijum i jod. Tokom trudnoće jako je važan i adekvatan unos tečnosti. Preporučuje se da osoba popije od 8 do 12 čaša vode i drugih tekućina kao što su prirodni cijeđeni sokovi, nezaslađeni biljni čajevi, supe i mliječni proizvodi niskog udjela masti.
Prehrana dojilja
Majčino mlijeko obezbjeđuje sve hranjive tvari i sadrži idealnu količinu masti, šećera, vode, proteina i ostalih važnih biološki aktivnih tvari koje su djetetu tokom prvih šest mjeseci života potrebne za optimalan rast i razvoj. Zdravstvene organizacije preporučuju isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života djeteta, a nakon toga dojenje u kombinaciji s drugom hranom sve dok ima povoljan učinak na zdravlje majke i djeteta.
Za sve vrijeme dok doji, majka mora jesti kvalitetnu, raznoliku hranu, koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja je najbliže svom originalnom stanju, znači – sa što manje prerade, dodatka začina, i što kraćim pripremanjem. Poželjno je jesti svježe voće i povrće, peciva od cjelovitog zrna žitarica, kao i hranu bogatu kalcijumom i bjelančevinama.
Sve potrebe za nutritivnim sastojcima i energijom, dijete crpi iz majčinog mlijeka te ih majka izvorima iz vlastite prehrane ponovo mora nadoknaditi. Stoga majka za vrijeme dojenja ima povećane energetske i nutritivne potrebe.
Podrška partnera, porodice, zajednice
Partner, porodica, okolina u svakom trenutku trebaju biti podrška i motivacija da se prevaziđu početne prepreke. Savjet – Potreban je neko ko će pohvaliti trud majke i reći kako radi odličan “posao” i da daje sve od sebe. To uveliko pomaže.
Svjetski savez za podršku dojenju je globalna mreža pojedinaca i organizacija koje se brinu o zaštiti, promociji i pružanju podrške dojenju širem svijeta, čiji se napori temelje na deklaraciji “Innocenti”, programu „Ten Links for Nurturing the Future“ i SZO/UNICEF-ovoj Globalnoj strategiji prehrane novorođenčeta i malog djeteta.
Svjetski savez za podršku dojenju svake godine povodom Svjetske sedmice dojenja objavi ciljeve i aktivnosti koji se trebaju provesti radi promocije i zaštite dojenja. Ove godine aktivnosti su usmjerene pružanju preporuka i odgovora na pitanja koja su u vezi sa dojenjem u vrijeme pandemije COVID-19, prvenstveno putem društvenih mreža.
Prioriteti javnog zdravstva u Evropi i svijetu jesu zaštita, promovisanje i podrška dojenja. Niske stope i rani prestanak dojenja imaju velike negativne zdravstvene i društvene posljedice za djecu, žene, okolinu, a uz to rezultuju većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećavaju nejednakosti u zdravlju.
