Posljednjih 15 mjeseci, UNICEF BiH, uz podršku Zajedničkog SDG fonda i zajedno sa timom UN-a u Bosni i Hercegovini, proveo je tri studije ulaganja u rani razvoj djece (RRD).
Studije su provedene na nivou tri administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD). Svaki izvještaj pokriva tri sektora ključna za RRD – 1. zdravstvo i ishranu, 2. obrazovanje i 3. socijalnu zaštitu, navode iz UNICEF-a u Bosni i Hercegovini. Studije ulaganja su dopunjene sa dvije detaljne studije izvodljivosti, koje se fokusiraju na povećanje obuhvata obrazovanja u ranom djetinjstvu na lokalnom nivou.
BiH je suočena sa ubrzanim starenjem i smanjenjem stanovništva, što predstavlja zajedničku prijetnju ekonomskom i društvenom razvoju. Tokom proteklih 15 godina, postignut je napredak u pravcu povoljnog političkog okruženja za RRD. Međutim, postoje jasne neiskorišćene mogućnosti za ulaganje u mlade generacije u BiH, rečeno je na okruglom stolu u Sarajevu na kojem su prezentovani rezultati studija.
Studije ulaganja u djecu u FBiH, RS i BD zasnovane su na nizu analiza troškova i koristi, te troškova neaktivnosti usluga za djecu od 0 do 6 godina u svakom od tri sektora.
Nalazi su upečatljivi i jedinstveni u Bosni i Hercegovini, te predstavljaju vrlo uvjerljiv argument za ulaganje u socijalne usluge za djecu. Očekuje se da će projektovane socio-ekonomske koristi od povećanja intervencija u BiH daleko nadmašiti troškove u svim analiziranim administrativnim jedinicama, sektorima i scenarijima. S druge strane, neuspjeh ulaganja u djecu je rizik koji podriva druge investicije: bez dobro obrazovane, zdrave i produktivne radne snage, ekonomski razvoj će bit usporen. U kontekstu hitnih demografskih izazova, podsticaj BiH da poveća usluge za svoju djecu sada je važniji nego ikad.
U brojevima, to izgleda ovako:
Predviđeno je da povećanje osnovnih zdravstvenih i nutricionističkih usluga spriječi dodatnih 10 smrtnih slučajeva djece svake godine u FBiH, 4 u RS i 6 u BD, dajući svakom djetetu (i njegovoj porodici) priliku da odraste i ostvari svoj puni potencijal.
Svaka KM uložena u rani rast i razvoj djece do 5 KM u FBiH, 4 KM u RS i 3 KM u BD društveno-ekonomske koristi u periodu od trideset godina. Troškovi nečinjenja mogli bi dostići do 280 miliona KM u FBiH, 103 miliona KM u RS-u i 3,9 miliona KM u BD.
Očekuje se da će poboljšanje pokrivenosti predškolskim obrazovanjem povećati broj godina školovanja djece i učešće žena na tržištu rada. U narednih trideset godina, monetizirane socio-ekonomske koristi od dodatnih godina školovanja mogle bi biti vrijedne do 20,9 milijardi KM u FBiH, 10,9 milijardi u RS i 722 miliona u BD. Procjenjuje se da će monetarni uticaj povećanog učešća žena na tržištu rada dostići 323 miliona KM u FBiH, 171 milion u RS i 11 miliona u BD.
Ulaganja u predškolski odgoj imaju snažan, pozitivan povrat: za svaku uloženu 1 KM, 6,9 KM bi se vratilo u FBiH, 6,7 KM u RS, a 5,9 KM u BD u narednih trideset godina.
S druge strane, neulaganje bi moglo koštati FBiH preko 18 milijardi KM, 9,4 milijarde KM u RS i 608 miliona KM u BD.
Konačno, poboljšanjem pokrivenosti dječijim dodatkom bi se značajno smanjila nejednakost kroz direktan distributivni efekat. Svaka 1 KM uložena u povećanje dječijih dodataka vratila bi se do 6,5 KM u FBiH, 6,7 KM u RS i 6,9 KM u BD kao socio-ekonomska davanja u narednih trideset godina.
Trošak neulaganja mogao bi dostići i do 5 milijardi KM u FBiH, 2.2. milijardi KM u RS, a 138 miliona u BD.
Izjave govornika:
Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH – PRILIKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU:
“Ova studija daje nam vrlo važne informacije i podatke kako sa financiranjem možemo unaprijediti sistem obrazovanja. Globalno je poznato da ako uložite jedan dolar u obrazovanje, to daje povrat od 13 dolara za ekonomiju i razvoj društva. Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu u smislu sagledavanja onog šta je proizašlo iz istraživanja, te kako napraviti konkretnu promjenu u ovom veoma važnom momentu. BiH je krajem prošle godine dobila status zemlje kandidata za EU, sada je vrijeme za socijalne i ekonomske reforme bazirane na dokazima poput ovih, kako bi se ubrzao održiv razvoj zemlje. UN kao i uvijek stoji kao partner s vlastima i građanima, posebno u ovoj oblasti obrazovanja. Sada je vrijeme za socio-ekonomske reforme, sada je prilika za BiH i njene građane i ohrabrujem sve da se uključe u ovaj vrlo važan proces.”
Selma Kazić, menadžerica odjela za socijalnu politiku, UNICEF-a BiH – NEULAGANJE U DJECU KOŠTA:
“Uradili smo studije izračuna koliko treba uložiti u sektore zdravstvene zaštite djece, predškolskog obrazovanja i socijalne zaštite djece u periodu od 0-6 godina, te koliki bi bio povrat društvu ukoliko bi se uložilo u rani rast i razvoj djece. Po prvi put smo izračunali i koliko BiH može koštati neulaganje u djecu, i svi ti podaci dati su u vrlo konkretnim iznosima. Ulaganje u rani dječiji razvoj može imati i direktnu vezu sa smanjenjem odlaska mladih ljudi, pogotovo sa smanjenjem odlaska porodica koje imaju malu djecu, jer kada govorimo o ulaganju u rani rast i razvoj, mi govorimo o ulaganju u usluge, u predškolski razvoj, u zdravstvenu zaštitu i razvoje politika koje poslodavci primjenjuju sa roditeljima male djece.”
Alberto Mussati, specijalista za socijalne politike Regionalne kancelarije UNICEF-a – INVESTIRANJE U DJECU DAJE NAJVEĆI MOGUĆI POVRAT:
“Obično se smatra da su najefikasnije i najvažnije javne investicije u infrastrukturu i da imaju najveći ekonomski povrat. Rezultati ovih studija pokazuju nam da najveći povrat investicija ima investiranje u djecu. Potrebno je promijeniti narativ prema kojem se socijalna ulaganja smatraju tekućim izdacima, nečim što ne daje nikakav povrat. Socijalno ulaganje znači i investiranje u djecu, a investiranje u djecu daje najveći mogući povrat investicija. UNICEF u Regiji radi na jačanju sistema javnog finansiranja i upravljanja javnim finansijama što je vrlo važno, jer ako ne institucionaliziramo ova davanja, nećemo imati održive rezultate za budućnost. Iz ovih studija su proizašle i preporuke, i vrlo je važno da te preporuke postanu dio formalnih procesa u BiH i da se oni provode.”
Dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH – ALAT ZA PLANIRANJE INVESTIRANJA U DJECU:
“Studije koje smo uradili praktično su alat za naše partnere kako bi im pomogle u planiranju kako da investiraju u rani rast i razvoj u zemlji. Današnja prezentacija u stvari je početak rada jer će studija biti korisna i imati smisla samo ako se svi u zemlji uključe i angažiraju. Imamo dugoročan plan, i radićemo sa svim akterima širom BiH kako bismo osigurali ne samo da nalazi ovih studija dođu do sviju, već i da se obezbijede alati za provođenje preporuka. Surađivaćemo i sa ostalim sudionicima, razvojnim partnerima, drugim UN agencijama, ali i sa civilnim društvom i privatnim sektorom kako bismo bili sigurni da su svi dovoljno uključeni u povećanje investicija u rani rast i razvoj. Nalazi studija biće korisni i kako bi se osiguralo da su sve investicije upućene na odgovarajućem nivou, ali će imati i veliki doprinos postizanju Ciljeva održivog razvoja (SDG) čijem ispunjavanju je ova zemlja posvećena.”
Apel za donosioce odluka
Na osnovu dobijenih dokaza i argumenata, dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, obratila se donosiocima odluka sa snažnim apelom: “Ambicija Investicionih slučajeva i studija izvodljivosti je da služe kao alati za usmjeravanje i podršku donosiocima odluka u planiranju informisanih investicija za dizajn i proširenje kvalitetnih i inkluzivnih usluga ranog razvoja u BiH i, u konačnici, za postizanje poboljšanih rezultata za djecu. Ali ovi alati nisu dovoljni, potreban nam je vas angažman. Važno je aktivno zagovarati njihovu upotrebu i podizati svijest o potencijalnim uticajima ulaganja u ranom djetinjstvu, kao i o troškovima neulaganja. Sada je ključno raditi sa svim ključnim partnerima, uključujući kreatore politike, praktičare, razvojne partnere i privatni sektor, kako bismo osigurali da u potpunosti iskoristimo potencijal empirijskih dokaza koji podržavaju ulaganja u ranu djetinjstvo u BiH, kao i koristi koje proizlaze iz pružanja kvalitetne intervencije. Ove preporuke se mogu realizovati, samo zajedničkim djelovanjem, čime ćemo osigurati dodatne resurse za djecu.”
Za one koji žele da znaju više i prouče studije, mogu ih pronaći na ovom linku.