Urbana bašta Aleksandre Simikić – od garaže do poljoprivrednog gazdinstva

1454

Mnogi od nas pročitali su onu izreku “kada radiš nešto što voliš, to je kao da ne radiš nijedan dan”. U stvarnosti, broj ljudi koji rade u potpunosti ono što vole je procentualno mali. Više je onih koji rade ono u čemu su dobri, gdje ih cijene i gdje se osjećaju prijatno, a i zarada je dobra. A ima i treća grupa – ona koja iz hobija ili radoznalosti počne da se bavi nekim zanimljivim projektom, pa završi tako što ima najbolju urbanu baštu u Brčkom, a i šire, jer se posao širi skoro onom brzinom kojom i mikrobilje, koje se u njoj gaji, raste.

Naša sugrađanka Aleksandra Simikić zainteresovala se za mikrobilje prije pet godina. Najprije je istraživala o čemu je riječ, pa ga uzgajala u zgradi u kojoj živi, pa u bratovoj garaži, zatim na svom balkonu, a kada je uvidjela da su se osim rodbine i prijatelja za ono što radi počeli da interesuju i ugostitelji, shvatila je da je prešla prag – od zaljubljenice u mikrobilje do preduzetnice!

Aleksandra: Prijateljica i ja smo htjele da imamo malo začinskog bilja, na terasi, da nam je dostupno, na dohvat ruke, prvenstveno bosiljak, menta, ruzmarin..Ja sam htjela njoj da napravim i poklonim mini vrt, pa sam online istraživala kako se to pravi. Ukucavala sam riječi na engleskom, herbs za začinsko bilje, opise za vrtove u zatvorenom prostoru i sl., i pretraga mi je stalno izbacivala microgreens – mikrobilje i indoor growing – unutrašnje uzgajanje bilja. I na kraju sam pogledala šta je to mikrobilje, o čemu je riječ, jer koliko puta mi je izašlo na pretrazi, pomislila sam da je to neki znak. U početku mi je to sve djelovalo slatko, na prvi pogled, a kada sam pročitala neke opise i saznala koliku nutritivnu vrijednost ima mikrobilje, odlučila sam da detaljnije istražim. Što sam više čitala, više sam uviđala da ne bi bilo loše mikrobilje uključiti u ishranu, i onda sam se narednih nekoliko mjeseci posvetila istraživanju, čitanju, nailazila sam na ljude koji uzgajaju ove biljčice, uglavnom u SAD-u, zatim u Italiji, Engleskoj i Njemačkoj. Odlučila sam i da odslušam dva webinara, za neki sitan novac. To je bila odlična odluka i fenomenalno iskustvo za mene. Webinari su išli uživo, noću po našem vremenu, ali nije mi smetalo, a naknadno sam dobila dodatni materijal i brošure. Nakon te faze istraživanja, odlučila sam da sve to stečeno, teoretsko, znanje iskoristim i da mikrobilje uključim, u početku, u svoju ishranu. Nabavila sam sjemenke, malo sam bila i ja skeptična u početku, jer sam se bojala da ne dobijem neku alergijsku reakciju od tolike jačine nutritivnih vrijednosti u biljkama, iako nisam tome sklona. Počela sam sa graškom, suncokretom, brokolijem i krešom. To sam sjeme dobila od rodice, jer je bila upoznata s mojom željom i istraživanjem. Sjeme sam posijala i postavila posude na jedan plato, u haustoru, pored stana u kojem živim, koji izgleda kao prirodni staklenik. Primjenila sam sve ono što sam do tada naučila i kada je to bilje počelo da raste, to je bilo opšte oduševljenje! I moje i moje porodice i prijatelja. Znalo se desiti da i neki zasad ne uspije, ukoliko dodam previše vode, i gusto posijem sjemenke, ali učila sam kroz praksu. Kada sam probala mikrobolje prvi put, to koje sam sama uzgojila, to je bio nevjerovatan ukus i aroma tih biljčica, suncokret je malo orašast, grašak kao da jedem bobice mladog graška. Onda sam uzgojila još i donijela prijateljima i kolegama koji su se zanimali za to što radim. I to je trajalo neko vrijeme, par mjeseci, dok nisu rekli dosta više gratisa, napravi neku cijenu i počni to da prodaješ.

Danas u svojoj bašti, osim pomenutih graška, suncokreta, brokolija i kreše, uzgaja i rotkvice, senf, ljubičasti kupus, vlasac, kukuruz, kelj, cveklu, pasulj i drugo mikrobilje, kao i začinsko bilje i jestivo cvijeće. Njena Urbana Bašta je prva specijalizovana zanatska proizvodnja mikrobilja u Brčkom i okolini, registrovana kao poljoprivredno gazdinstvo, a put od lokalno uzgojeno mikrobilja do prepoznatljivog bh brenda prešla je vrlo temeljno.

Aleksandra: Nakon testiranja, trebalo je to sve uozbiljiti, dati najprije neko ime, bilo je više prijedloga, pa se “Urbana bašta” izdvojila. U početku je prodaja najviše išla među poznanicima i prijateljima, a onda se počelo javljati sve više i više ljudi koji su htjeli mikrobilje da uvrste u ishranu. Haustor je već postajao mali za tolike porudžbine i moj brat se ponudio da mi odvoji dio u svojoj garaži, u radionici, i odatle, iz garaže, je u stvari krenula Urbana bašta. I krenula je stvarno fino, a onda se desila COVID godina. Sve se zatvorilo. Čak sam u jednom momentu razmišljala i da prestanem da radim sve ovo, jer je mikrobilje, na našem podneblju, i dalje najinteresantnije u gastronomiji, a tada je sve stalo. Ipak, Vinarija Pajić nam je u tom trenutku ukazala povjerenje, naručila je mikrobilje koje su počeli da koriste u svojim gastro-kreacijama, što je bio novi znak da sam na pravom putu. Vrlo brzo nakon njih počeli su da se javljaju i drugi lokalni restorani, pa je i garaža postala mala. Sa prijateljicom sam dogovorila da registrujemo poljoprivredno gazdinstvo i prošle godine smo prešli u veći prostor, još smo u gradskoj zoni, ali imamo planove i za plasteničku proizvodnju i proširenje asortimana. Klijenti su nam brojni restorani, prvenstveno lokalni, na čemu sam vrlo zahvalna i srećna, ali ima restorana i iz susjednih i drugih gradova u BiH koji su naši redovni kupci.

Iako je prodaja krenula, edukacija time nije prestala, kaže Aleksandra. Kao i u bilo kojem procesu, poslu, hobiju – težimo ka tome da stalno napredujemo, unapređujemo ono što radimo i popravljamo nedostatke. Tako se i Aleksandra stalno informiše šta bi mogla da primjeni u proizvodnji, šta bi mogla specifično i svoje da uvrsti, ali provjerava i šta drugi rade.

Aleksandra: Danas je situacija drugačija nego kada sam ja počinjala. Više je edukacija, posebno online, tema je poznatija, informacije su dostupnije. Mnogo je više uzgajivača u BiH nego prije par godina. Ipak, stalna edukacija je važna. Mikrozajednica je vrlo zanimljiva, i sama sam dio nekih ekipa, moram istaći predivnu i nesebičnu razmjenu iskustava sa kolegama, posebno iz Banja Luke. Trenutno radim na kreiranju novog proizvoda, miksa mikrobilja, ali o tome možemo više da pričamo kada ideja zaživi. U Evropi i svijetu ima dosta farmi ovog tipa, naročito u urbanim sredinama, i ima nekoliko načina uzgajanja, među kojima i hidroponski, sa različitim podlogama, ali ja se i dalje držim uzgoja u zemlji, jer je i najpovoljnije za naše uslove, a i bilje je ukusnije i duže traje.

Mikrobilje ili mikropovrće su, dakle, jestive mlade stabljike povrća, žitarica, začinskih biljaka, cvijeća i drugih biljnih vrsta, koje se beru i konzumiraju 10 – 14 dana nakon klijanja. Mikrobilje zovu još i super hrana, jer je bogato vitaminima E, C, K, izvor je vlakana, hlorofila, aminokiselina i proteina. I to nije sve.

Aleksandra: Sve više ljudi uključuje mikrobilje u svoju ishranu. Među njima i dosta onih koji žele da pređu na veganski ili vegeterijanski način ishrane. Ja lično i dalje jedem meso, ali ne u velikim količinama, jer trebamo imati balans u ishrani. Naša preporuka nekome ko prvi put naručuje mikrobilje je da se vodi time šta voli da jede, kakve ukuse voli od zrelih plodova odraslog povrća, pa da kupi i mikrobilje takvih ukusa. Da li je to rukola, ljubičasti kupus, rotkvica, da li više voli slatkaste ukuse ili voli ljuto, mi onda i preporučujemo da u skladu sa tim naruči i prve kutijice. Za djecu preporučujemo ljubičasti kupus ili brokoli. Ljubičasti kupus je među mikrobiljem najbogatiji vitaminom C, ima čak šest puta više vitamina C od pomorandži. Ima i i 40 puta više vitamina E po gramu nego kupus iz glavice. Ili još bolje da probaju brokoli koji je izuzetno blagog ukusa, hrskav, a o nutritivnim koristima ne znam gdje da počnem, evo dvije zanimljivosti – utvrđeno je da mikrobrokoli sadrži dvostruko više vitamina C od špinata i limuna, te je samim tim i odlična podrška imunitetu. Dodatno ima antioksidativna i antikancerogena jedinjenja. Mikrobrokoli takođe sadrži sulforafan – supstancu koja nas može zaštiti od rizika pojave različitih tumora i umaniti ozbiljnost karcinoma ako već postoji u organizmu. Zatim, rotkvica nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Čak i zakleti neprijatelji salate, kada probaju, kažu, uf pa ovo baš fino ljutne i nije loše. Rotkvica, pored značajne količine bjelančevina i vitamina, ima i solidan procenat proteina, od 30 do 35 %. Rukola se preporučuje za prevenciju osteoporoze i odlična je za očuvanje zdravlja kostiju, jer je bogata kalcijumom. Mikrosenf je poznat po svojim svojstvima prečišćavanja krvi i detoksikacije jetre. Podstiče varenje, a ako želite gustu i zdravu kosu, dodajte mikrosenf odmah u ishranu. Mikrosuncokret je takođe popularan među mikroljupcima, bogat je vitaminom B i cinkom koji uravnotežuje hormone i esencijalan je mineral za muškarce, a i posebno je popularan među muškarcima koji treniraju, jer ima više od 25 % proteina u sadržaju. Takođe pomaže u borbi protiv anemije i detoksikacije jetre i krvi, sadrži svih osam esencijalnih aminokiselina i folnu kiselinu, pa je popularan i među trudnicama, jer pomaže u razvoju bebinog nervnog sistema. Eto to su neke od prednosti konzumacije mikrobilja, ali ima ih još.

Pitali smo Aleksandru kako je mikrobilje uopšte nastalo?

Aleksandra: Priča je vrlo zanimljiva. Naziv mikrobilje se u SAD-u koristi još od početka 90-ih godina XX vijeka. Priča je krenula od dva prijatelja, jedan Chef i vlasnik restorana Craig Hartmann i drugi farmer Michael Clark. Michael se bavio organiskim uzgojem paradajza i u jednom periodu posao mu nije dobro išao i tada mu je prijatelj, Craig, glavni kuvar, predložio da za njegov restoran uzgoji nekoliko vrsta različitih baby salata, zeleniša, jer je restoran odlično radio i dnevno trošio oko 2-3 kg salatica. Farmer Michael nije baš tačno znao šta je to, ali je uzgojio i dostavio prvi put oko pet kilograma onoga što je on mislio da je baby greens. To je bila sila salate, ali, bez obzira što je bio i nesporazum, Chef Craig se oduševio izgledom i ukusom i odlučio da je iskoristi i servira baš to veče salatu sa Michaelovim zelenišom jednoj gospođi, koja se bavila pisanjem recenzija o restoranima i hrani. Kada je gospođa iznenađeno pitala „Zaboga, šta je ovo?“, on je samo u trenutku izmislio naziv microgreens i ostalo je istorija.

Posmatrajući sa koliko ljubavi i pažnje, u kakvim kontrolisanim uslovima i sa kojom preciznošću Aleksandra uzgaja mikrobilje, zaključujemo da se ovime ne može baš svako da bavi, jer osim mnogo znanja i ljubavi, neophodno je biti sistematičan, prepoznati potrebe biljaka, imati strpljenja i razumijevanja za procese klijanja i rasta itd.

Aleksandra: Pa ne može svako da se bavi, da, kao i u nekim drugim poslovima. Ali onaj ko se odluči i opredjeli za uzgajanje mikrobilja treba da zna da je potrebna posvećenost, istrajnost, strpljenje, mnogo pažnje i ljubavi. Znam za par primjera gdje su ljudi odustajali nakon godinu ili dvije. Ja sam do sada imala mnogo sjajnih momenata, druženja sa dječicom, kada me neko nazove i javi da je savladao bolest, ali bilo je i kritičnih faza, kao što je COVID period itd. Treba biti hrabar, i odlučan i vjerovati u ono što stvaraš i voljeti to što stvaraš. Ljudi pomisle ovo je novi trend, biće to laka zarada preko noći, ali nije tako. Ovdje su dosljednost, posvećenost i istrajnost, kvalitet, uz značajnu dozu ljubavi, ključni za uspjeh, a naravno na kraju i za finansijsku satisfakciju.

Svakome je na ponos kada vidi da se onime što je njegovih, njenih, ruku djelo oduševljavaju i čemu se raduju i drugi ljudi. Pitali smo Aleksandru kakav je osjećaj kada dođe u restoran, poruči neko jelo i vidi svoje mikrobilje kao prilog, ukras ili dodatak specijalitetu?

Aleksandra: Osjećaj je nevjerovatan. Prvi put kada sam vidjela servirano bilje, neko od prijatelja mi je poslao fotografiju i pitao “Je li ovo tvoje?”. I odgovor, uz veliki osmjeh, da, jeste. Prvi put kada sam ja uživo vidjela servirano bilje bila sam sa prijateljicom na doručku. Znala sam da taj restoran ima mikrobilje, ali nisam razmišljala o tome, i doručak dolazi, nevjerovatno servirano, takvo oduševljenje, fotografisanje, i onda smo pojele sve sa tanjira. Ima i danas ljudi koji sklone to bilje sa strane, a sve što se servira, je jestivo i ni slučajno ne sklanjajte sa strane tu dekoraciju, jer je apsolutno jestiva i čak štaviše, poželjno je da se sve pojede.

Za uzgoj mikrobilja Aleksandra koristi sjeme iz organskog uzgoja, ili neko drugo sjeme koje nije tretirano pesticidima ili bilo kojim drugim hemijskim sredstvima. Tako ga i gaji – bez ikakve upotrebe hemikalija, samo zemlja, sjeme i voda i odgovarajuća temperatura i vlažnost u prostoriji.

Vjerovali ili ne, mikrobilje je savršeno za svaki obrok – meso, ribu, sireve, sendviče, soseve, smutije, preko raznih namaza, uz poslastice … ili da se gricka samo. Osim hranljivih sastojaka, mikrobilje obogaćuje obrok bojom i ukusima, od blagih, slatkastih do kiselih, pikantnih i ljutih. Onima koji naruče mikrobilje, uz porudžbinu dolazi i uputstvo, odnosno mikrosavjeti za održavanje. Mikrobilje se isporučuje “živo” u kutiji u kojoj je i posijano, te ga režete neposredno prije konzumacije. Zaliva se povremeno, ali samo u uglove kutije.

Zvijezda ovog ljeta će biti jestivo cvijeće. Iako više djeluje dekorativno, definitivno se može i jesti. Ali ne važi podjela da cvijeće ide samo uz deserte, a ostalo bilje uz slana jela. Kako Aleksandra kaže, ljubičasta mikrorotkvica je odlična uz kremaste deserte, uz sladoled.

Mikrokukuruz, koji se uzgaja u mraku, i bude neon žute boje, vrlo je slatkog ukusa i preporučuje se za deserte. U nekim restoranima i grašak serviraju uz poslastice sa palačinkama, sladoledom, čizkejkom… jer je mašta istinskih šefova kuhinje, koji, kao i Aleksandra, vole ono što rade, nevjerovatna.

Aleksandra: Mi svi generalno cvijeće doživljavamo samo kao ukras, a ono je i jestivo i hranjivo. Zato je i dalje veliki izazov kada neko dobije cvijet na tanjiru da ga proba, pa su i reakcije zanimljive. Na primjer, cvijet dragoljuba ima pomalo papren ukus, ali sadrži izuzetno važan vitamin D i izgleda fenomenalno na pastama, u salatama. Osim dragoljuba, na našem podneblju su još poznati neven, viola, dan i noć, karanfil, kadifica, boražina, zijevalica, ruža itd. U gastronomiji se koristi i cvijeće začinskih biljaka – ruzmarina, žalfije, bosiljka, mente, majčine dušice itd. I sve ovo cvijeće i bilje sadrži brojne vitamine, minerale, neki i antioksidanse. Na primjer, svjež cvijet borača u jednoj porciji sadrži značajnu količinu vitamina C i željeza, cvijet tikve je bogat vitaminom A, koji je dobar za zdravlje očiju, kao i željezom, zatim dan i noć sadrži kalijum važan za srce itd. Jestivo cvijeće se može služiti svježe, sušeno, ušećereno, zaleđeno – mogućnosti su brojne. Kao i mogućnosti primjene i ukrašavanja poslastica, koktela, salata, kao dio kremova ili sladoleda, to već prepuštam mašti šefova i onih koji pripremaju ova jela i pića.

Pitali smo Aleksandru da li je i kako mikrobilje promijenilo njen život?

Aleksandra: Izuzetno mi je promijenila život, ne samo prije dvije, nego i prije pet godina, kada sam tek počela da se interesujem za ovo. Moja svakodnevica više ne izgleda kao prije, ponekad djeluje kao da sam ušla u tuđi život, a nisam, živim svoj fenomenalni život. Svakom danu se toliko nevjerovatno radujem i to mi je bašta donijela. Svako jutro se budim sa nekom izuzetnom životnom energijom. Ovo mi je donijelo satisfakciju, mir, lakoću življenja. Koliko god bila umorna ili se desi nešto negativno, nepredviđeno, samo kad pomislim da dolazim ovde, u baštu, da ću ruke da zaronim u zemlju, da se isprljam, gledam kako bilje raste, sve onda bude u redu. Da ne pričam kakva sam prijateljstva stekla. Dolaze ljudi, koji treba da dođu i odlaze oni koji treba da odu, sve dolazi na svoje mjesto. Sve u vezi sa baštom me raduje. Kada me nazove šef kuhinje i kaže preporučio ga šef druge kuhinje, to je sjajan osjećaj i izuzetna čast i potvrda da radim dobro. Ono što sam sanjala, postalo je stvarnost!

Mikrobilje je odličnog ukusa, očaravajućeg izgleda i prebogato nutritivnim tvarima!

Ako i vi želite svoju porciju zdravlja, zapratite instagram profil i facebook stranicu Urbane Bašte, ili pišite na e-mail (urbanabasta.brcko@gmail.com) i očekujte dostavu za nekoliko dana.

Priredila: Jelena Lugonja

IZVORwww.brckodanas.com;
Prethodni postBrčak šef skauting službe FK Sarajevo
Sledeći postBrčanski izviđači osvojili tri pehara na takmičenju u Temerinu