Uklonite ambroziju na pravi način
Mjesec juli je period intenzivnog vegetativnog rasta ambrozije, a time i njenog lakog uočavanja i prepoznavanja u okolini. To je, takođe, i vrijeme kada ambrozija još nije u cvatnji i kada se pristupa njenom uništavanju. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.
Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Zenica, mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, zatim na područjima oko stambenih i poslovnih objekata, porodilišta, škola, dječjih vrtića itd.
Kosidba i čupanje blizu korijena
U područjima koja imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem. Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet centimetara iznad zemlje.
„Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najuspješniji. Upotreba hemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije uglavnom se veže za uzgoj poljoprivrednih kultura, kada se ta sredstva primjenjuju uz suzbijanje i drugih korovskih biljnih vrsta“, kaže Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u INZ.
Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka 100 do 150 centimetara, čije je porijeklo iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena različitih poljoprivrednih kultura. Rasprostranjen je korov u BiH do te mjere da je u fokusu posmatranja i istraživanja zakonodavnih, zdravstvenih i ekoloških institucija. Razmnožava se sjemenom, a širi se posredstvom čovjeka i vjetrom.
Ambrozija je kasnoproljetna i termofilna biljna vrsta, koja u našim uslovima klija i niče krajem aprila i u maju, pri temperaturi od 20-22 Celzijusa. Raste uz puteve, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima, vrlo je prilagodljiva, plodonosna i otporna biljka, kojoj pogoduje suva klima i otvoren prostor.
Štetnost po zdravlje ljudi
Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergijskog stanja kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.
„Veoma je važno naglasiti da ljudi alergični na ambroziju imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopšteno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom vazduha“, dodaje Velić.
Distrikt i dalje bez zakona o ambroziji
Brčko nažalost još nema izuzetno neophodan zakon o ambroziji, a obaveza uklanjanja i uništavanja ambrozije za sva fizička i pravna lica propisana je posebnom odlukom iz 2004. godine.
Ova odluka ne propisuje kazne za one koji ne uklanjaju ambroziju sa svojih zemljišta, okućnica, bašti, poljoprivrednih dobara i dr. Međutim, kaznena politika ipak postoji, a realizuje se na osnovu rješenja poljoprivrednog inspektora, koji može neodgovornog vlasnika, pravno ili fizičko lice, koje ne uklanja ambroziju sa zemljišta čiji je vlasnik, kazniti sa iznosom i do 1.000 KM.
Najveći problem inspektorima predstavljaju površine čiji vlasnici žive u inostranstvu, te je otežana mogućnost da im se nalože ikakve mjere.
