Potreba za nezdravom hranom tokom zime je posljedica zimske depresije, sezonskog afektivnog poremećaja u kom mnogi duge noći krate brzim zalogajima poput slatkiša, kolača i sendviča. Rješenje je zamijeniti takve namirnice onim zdravim, poput voća i povrća. Na primjer, kuvani hladni krompir sa malo maslinovog ulja i posut bademima produžiće u dugačkim noćima osjećaj sitosti.
Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline pozitivno djeluju na kardiovaskularni sistem, podižu raspoloženje i daju snagu. Malo lososa ili filtrirane sardine posute bijelim lukom izvrsni su dodaci sendviču. Potrebu za slatkim možete da namirite i šoljicom vruće čokolade koja ukoliko je procenat kakaa veći od 54 odsto podiže nivo HDL holesterola i poboljšava raspoloženje.
Boravak u zatvorenom prostoru
Manjak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje pad nivoa hormona serotonina, inače zaslužnog za dobro raspoloženje. U danima kada ne uspjevamo da iskoristimo nimalo sunčeve svjetlosti, mnogi posežu za brzim rješenjima snadbjevanja organizma energijom, poput konzumiranja slatkiša ili brze hrane. Takve zalogaje i uspavano tijelo metabolizam ne oprašta, pri čemu, osim masnoća koje se talože na kritičnim mjestima, naša probava postaje lenja. Bar 15 minuta dnevnog izlaganja suncu, makar to bili samo lice i ruke povećaće nivo D vitamina u organizmu, a isto dejstvo imaće i žumance ili goveđa džigerica.
Previše gledanja televizije
Istraživanja sprovedena na jednom univerzitetu u Vermontu, u kojima je učestvovalo preko 100 osoba, čija je težina mjerena po nedeljama tokom mjesec dana zimskog perioda donijela su zanimljive podatke. Isiptanici su dve nedelje proveli gledajući televizor preko 5 sati dnevno posežući za grickalicama, a potom dve nedelje sa samo 3 sata dopuštenog praćenja programa i bez grickalica. Dokazano je da su tokom perioda zabrane u prosjeku sagoreli dodatnih 119 kalorija na dan. Trik je jednostavan – ukoliko odlučite da gledate TV duži period zaposlite bar ruke peglanjem, ili pranjem sudova jer na taj način nećete imati potrebu da uposlite usta.
Nedovoljan unos vode
Zimi smo skloniji tome da, umjesto za vodom, u trenucima žeđi posegnemo za raznoraznim nezdravim napicima koji sadrže dosta šećera. To najčešće činimo jer nam hladno vrijeme smanjuje želju za običnom vodom, ali zaslađena s malo meda ili par kapi limuna, voda može da bude itekako ukusna, a i dalje zdrava. Ispijanje vode smanjuje želju za masnim namirnicama, a povećava potrebu za voćem i povrćem. Suprotan efekt izazivaju gazirana pića koja povećavaju želju za masnijom i nezdravom hranom koja uzrokuje taloženje suvišnih kilograma.
Zaobilaženje zeleniša na tanjiru
Omiljeno svježe povrće mnogih ljudi, poput krastavca, paradajza, tikvica ili paprika, u zimskom periodu neće se naći na tanjiru jer mu nije sezona, a glavni problem predstavlja to što se, umjesto da se nađe zamjena, poseže automatski za krompirom i mesom, što je potpuno pogrešno i najviše se da primjetiti na kilaži. I tokom zime mogu se naći niskokalorične namirnice bogate nutrijentima i vlaknima, poput kupusa, prokelja, kelja, brokolija, karfiola, spanaća, tikve, cvekle, šargarepe, bijele rotkve, raznih vrsta luka, pečuraka, paškanata, peršuna, itd., a tu je i povrće u zamrzivačima marketa koje, zahvaljujući procesu brzog dubokog smrzavanja, ne gubi svoju hranljivu vrednost.
(superzena.net)
