Značaj pčela za ljude je neprocjenjiv

12

Danas, 20. maja, obilježava se Svjetski dan pčela.

“Vijekovima su pčele, među najvrijednijim bićima na planeti, bile korisne ljudima, biljkama i životnoj sredini. Prenošenjem polena s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači (ptice, leptiri, šišmiši) omogućavaju ne samo proizvodnju obilja plodova, orašastih plodova i sjemenki, nego i veću raznolikost i bolji kvalitet hrane, dajući doprinos prehrambenoj sigurnosti i prehrani”, navodi se u saopštenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Pčele imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, opstanku i reprodukciju mnogih biljaka, obnovi šuma, održivosti životne sredine i prilagođavanju klimatskim promjenama, povećanju količine i poboljšanju kvaliteta poljoprivredne proizvodnje.

Ove godine širom svijeta Međunarodni dan pčela biće obilježen pod sloganom: “Bee engaged: Celebrating the diversity of bees and beekeeping systems”, odnosno “Budi uključen: slavljenje raznolikosti pčela i pčelarskih sistema”.

“Naučna istraživanja pokazuju da je sve više negativnih uticaja na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To od nas zahtijeva dodatnu brigu o njihovu opstanku, jer štetni faktori uzrokuju pad otpornosti pčela, što utiče na njihovu osjetljivost na bolesti, štetočine i slično. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja životne sredine, jer pčele njeguju biološku raznolikost u prirodi i pozitivno utiču na cijeli ekosistem, te su dobar pokazatelj stanja životne okoline”, navodi se u INZ-ovoj objavi.

Biljke i pčele su od postanka biljnog i životinjskog svijeta prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im obezbjeđuje međusobni opstanak i stalno nastajanje novih kombinacija gena i šarolikost biljnog svijeta koji danas postoji. Isto tako voćari, ratari i povrtari, s jedne strane, i pčelari sa, druge strane, trebalo bi da budu povezani neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze.

Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste za ishranu postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek, koji prekomjernim korišćenjem pesticida ili svojim neznanjem prilikom primjene takvih sredstava, ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta. Stoga je neophodno primjeniti princip integralne poljoprivredne proizvodnje i integralne zaštite bilja, što podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, hemijskih i fizikalnih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete, što je i propisano pravilnicima o obavezama korisnika fitofarmaceutskih organizama.

“Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata, bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti”, navodi se u saopštenju iz ove institucije.

IZVORwww.brckodanas.com
Prethodni postNastavno – školski centar UIO biće u Brčkom
Sledeći postDanas i sutra radionice u sklopu projekta “Čistiji i zeleniji grad”